Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi pooštravanje migracione i granične politike na nacionalnom nivou moglo ozbiljno ugroziti opstanak Evropske unije. Komentar je uslijedio nakon najnovijih poteza Berlina kojima se ograničava priliv tražilaca azila.
Fokus mora biti na vanjskim granicama, a ne unutrašnjim
Merkel je svoje upozorenje iznijela prošle sedmice na događaju "Forum jugozapadne štampe" u njemačkom gradu Noj-Ulmu, gdje je promovisala svoje memoare pod nazivom Sloboda.
Ne vjerujem da se ilegalna migracija može trajno zaustaviti na njemačko-austrijskoj ili njemačko-poljskoj granici. Moramo se fokusirati na zaštitu vanjskih granica. Sve drugo, ako postane trajno stanje, na kraju će nas koštati šengena, odnosno slobode kretanja unutar Evropske unije – poručila je Merkel, osvrćući se na mjere koje je nedavno usvojio kabinet kancelara Fridriha Merca.
Novi zakon ograničava pravo na azil
Početkom maja, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt predstavio je novi zakon koji zabranjuje podnošenje zahtjeva za azil na svim kopnenim granicama Njemačke. Izuzeci postoje samo za djecu, trudnice i druge ranjive kategorije.
Ovaj nagli zaokret u migracionoj politici predstavlja potpuni otklon od politike otvorenih vrata iz 2015. godine, koju je tada vodila upravo Angela Merkel. Prema njenim riječima, nova odluka ugrožava osnovne vrijednosti EU i stabilnost šengen zone.
Njemačka i dalje glavna destinacija za izbjeglice
Merkelina politika iz 2015. godine naišla je na brojne kritike nakon što je tokom migrantske krize u zemlju ušlo više od milion izbjeglica. Ipak, Njemačka i danas ostaje glavna destinacija za tražioce azila u EU – samo tokom 2023. podnijeto je više od 237.000 zahtjeva, što čini oko četvrtinu ukupnog broja u Uniji.
Pritisak desnice i političke podjele
Aktuelni kancelar Fridrih Merc obećao je strožiju kontrolu granica tokom kampanje pred vanredne izbore u februaru, u trenutku kada je desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bilježila snažan rast popularnosti.
Iako je AfD osvojila drugo mjesto sa 20,8% glasova, sve vodeće partije odbile su da s njom uđu u koaliciju. Početkom maja, njemačka služba unutrašnje bezbjednosti (BfV) zvanično je označila AfD kao "potvrđeno ekstremističku organizaciju". Ova odluka je privremeno suspendovana zbog pravnih prigovora i javnog pritiska, ali visoki zvaničnici vladajuće koalicije i dalje tragaju za pravnim osnovom za moguću zabranu stranke.
Policija: Resursi su ograničeni
Njemačka policija je početkom ove sedmice upozorila da nove mjere mogu biti operativne još "samo nekoliko sedmica", uprkos činjenici da je vlada rasporedila dodatnih 3.000 službenika kao podršku postojećim snagama na granici, kojih trenutno ima oko 11.000.