Hrvati izvan Hrvatske danas su „dodata vrijednost“ u svakoj državi u kojoj žive, rekao je u četvrtak u Zagrebu hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić, dodajući ipak da odnos prema njima nije isti u susjednim državama kao u SAD, Australiji ili Njemačkoj.
"Oni su nevjerovatan potencijal, primjer kako manjinska zajednica treba biti dodatna vrijednost. Hrvati nikad nisu problem u svojim zemljama, uvijek su dodatna vrijednost“, naglasio je Anušić na okruglom stolu o položaju Hrvata u susjednim državama u sklopu prve Sedmice Hrvata izvan Republike Hrvatske.
'Velika razlika'
Međutim, dodao je da „nije isto biti Hrvat u Vojvodini, Srbiji, BiH, Crnoj Gori ili Hrvat na Novom Zelandu, u Australiji, Njemačkoj ili SAD-u“. „Razlika je velika“, istakao je Anušić.
Prva Sedmica Hrvata izvan Hrvatske, manifestacija čiji je cilj jačanje povezanosti i zajedništva hrvatskog naroda, održava se od 25. do 31. maja u Zagrebu i na području Zagrebačke županije.
Anušić je istakao da je ustavna obaveza Republike Hrvatske brinuti o Hrvatima izvan domovine te da je aktuelna hrvatska vlada „uz hrvatske zajednice“, ali da „to nije uvijek bio kontinuitet“.
Današnji odnos Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine pohvalile su i zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić, kao i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, koja je kazala da pomoć nije uvijek bila kontinuirana, ali da je „sada to sistem“, prenosi Hina.
"S ovom vladom to je krenulo drugim tokom“, kazala je Vojnić, dodajući da „bez podrške Hrvatske nažalost nećemo moći opstati. Mi živimo u specifičnim okolnostima. Nije isto biti Hrvat u Srbiji ili negdje drugo“.
Bradara je pohvalila vladu Andreja Plenkovića zahvalivši mu na „značajnoj podršci koja je Hrvatima u BiH vjetar u leđa“.
Frustracija hrvatskog naroda
Podsjetila je da Hrvati u BiH, koji su u toj zemlji konstitutivan narod, imaju formalnu ravnopravnost, „ali drugi narod našem narodu bira predstavnika“. „To je frustracija hrvatskog naroda“, naglasila je.
Hrvati, kojih je tri puta manje nego Bošnjaka u Federaciji BiH, ističu da ih brojniji Bošnjaci preglasavaju, što se dogodilo već četiri puta na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kada je većinski bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić. Međutim, on se na izborima koji će se u zemlji održati ovog oktobra nema pravo kandidovati.
Za hrvatskog člana će se zato 4. oktobra birati između troje kandidata: Darijane Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, Zdenka Lučića koji predstavlja pet opozicionih stranaka s hrvatskim predznakom i Slavena Kovačevića iz Komšićeve stranke Demokratske fronte.
Vojnić je izrazila bojazan da bi se taj bosanskohercegovački izborni scenarij mogao ponoviti i u Srbiji.
Ivan Gugan, zastupnik u mađarskom parlamentu i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, kazao je da su u Mađarskoj Hrvati u ustavu zaštićeni raznim zakonima, a činjenicu da manjine u parlamentu nemaju pravo glasa pojasnio je rečenicom: „Ne žele da im 13 manjina određuje ko će sastavljati vladu“.
Sedmica Hrvata izvan domovine održavat će se svake godine u posljednjoj sedmici maja. Paralelno s okruglim stolom, u četvrtak je na Evropskom trgu u Zagrebu postavljena „Šetnica kulture Hrvata izvan Hrvatske“.