Cilj ograničavanja dugoročnog globalnog zagrijavanja na 1,5 stepen postaje sve nedostižniji, upozoravaju stručnjaci za klimu, jer zemlje ne uspijevaju odrediti ambicioznije ciljeve unatoč višemjesečnim rekordnim vrućinama na kopnu i moru. Dok su izaslanici u Bonnu početkom juna pripremali godišnji skup o klimi u novembru, prosječna globalna temperatura površinskog zraka bila je nekoliko dana viša od 1,5 stepen u odnosu prema predindustrijskim nivoima, objavio je evropski program za klimatske promjene Copernicus.
Iako su prosječne temperature i prije premašivale prag od 1,5 stepen, ovo je prvi put da se to dogodilo u ljeto na sjevernoj hemisferi koje počinje 1. juna. Temperature mora također su premašile rekorde za april i maj.
"Istječe nam vrijeme jer je za promjene potrebno vrijeme", upozorila je klimatologinja Sarah Perkins-Kirkpatrick s australskog Univerziteta Novog Južnog Walesa.
Uoči sastanka delegacija Kine i SAD, najvećih svjetskih zagađivača atmosfere, idući mjesec, temperature u Pekingu premašile su junske rekorde, a SAD su pogodili ekstremni toplinski valovi.
Dijelovi Sjeverne Amerike bili su ovaj mjesec oko 10 stepeni topliji od sezonskog prosjeka, a dim od šumskih požara prekrio je Kanadu i istočnu obalu SAD.
U Indiji, jednoj od regija koja je najviše osvjetljiva na klimatske promjene, porastao je broj umrlih zbog dugotrajnih visokih temperatura, a ekstremna vrućina pogodila je i Španiju, Iran i Vijetnam pa se strahuje da bi prošlogodišnje smrtonosno ljeto moglo postati uobičajeno.
Svjetska meteorološka organizacija prognozirala je u maju da postoje 66-postotni izgledi da će do 2027. prosječna godišnja temperatura biti viša od praga od 1,5 stepen, koji je dogovoren u Parizu 2015., barem jednu cijelu godinu.
Visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora.
Prosječne globalne temperature površine mora iznosile su potkraj marta 21 stepen i ostale su rekordne za to doba godine cijeli april i maj. Australska meteorološka služba upozorila je da bi temperature Pacifika i Indijskog okeana mogle biti tri stupnja više od uobičajenog za oktobra.
Važan faktor je globalno zagrijavanje, objasnio je profesor fizike klime Piers Forster sa univerziteta u Leedsu, ali El Nino, smanjenje količine saharske prašine koju vjetar raznosi preko okeana i korištenje brodskih goriva s manje sumpora također tome doprinose.
"Sve u svemu, okeani su pogođeni četverostrukim udarom", rekao je. "To je nagovještaj onoga što dolazi."
Toplija mora mogla bi značiti i manje vjetra i kiše što će stvoriti začarani krug koje će uzrokovati još više zagrijavanja, rekla je Annalisa Bracco, klimatologija Tehnološkog instituta iz američke savezne države Georgije.
Iako su ovogodišnje visoke temperature mora izazvane "savršenom kombinacijom" okolnosti, ekološke posljedice mogle bi potrajati, rekla je.
"Okean će jako sporo reagirati jer polako akumulira toplinu, ali je i jako dugo zadržava."
