Evropa se nalazi usred nezapamćene krize na tržištu krompira. Prekomjerna ponuda je toliko velika da poljoprivrednici ostvaruju negativne cijene, što znači da moraju platiti kako bi se riješili vlastite ljetine.
Ogroman višak dovodi mnoge evropske uzgajivače u tešku privrednu krizu. Cijene stočnog krompira su u pojedinim regijama pale ispod nule, pa se velike količine koriste isključivo kao stočna hrana ili se prerađuju u postrojenjima za bioplin. Prema navodima stručnog časopisa "Agrarheute", drastično su pale i cijene krompira namijenjenog industriji pomfrita.
Proizvođači bi, s obzirom na količinu roda, trebali proširiti skladišne kapacitete, ali niske cijene i nedostatak kupaca čine tu investiciju neodrživom. U Holandiji je platforma PotatoNL nedavno prijavila cijene od -1 do -2 eura za 100 kilograma stočnog krompira. Ova negativna vrijednost proizlazi iz troškova transporta, distribucije ili uništenja koje snosi sam poljoprivrednik.
Stručnjak za tržište krompira, Nils van der Bom, ističe da trenutno nema naznaka stabilizacije. Dodatni teret za proizvođače predstavljaju rastući troškovi prevoza uzrokovani sukobom s Iranom.
Procjenjuje se da višak krompira u Evropskoj uniji trenutno iznosi oko 3,3 miliona tona. Najpogođenije zemlje su Nizozemska i Belgija te Njemačka i Francuska.
Glavni uzrok leži u tome što su poljoprivrednici u protekle dvije godine, privučeni visokom potražnjom i ranijim dobrim cijenama, značajno proširili površine pod uzgojem. Istovremeno, idealni vremenski uslovi rezultirali su rekordnim urodom.
Međutim, dok je proizvodnja rasla, potražnja je pala. Izvozne mogućnosti izvan EU su se pogoršale zbog geopolitičkih napetosti i rasta troškova transporta, carinske politike SAD i rastuće konkurencije iz zemalja poput Kine, Indije i Egipta.
Evropski proizvođači se sada suočavaju s tržištem na kojem njihovi proizvodi trenutno vrijede manje od troškova njihovog odlaganja.