Nadomak grada Riedlingena u Njemačkoj, arheolozi su došli do jednog od najznačajnijih otkrića posljednjih godina, gotovo netaknute keltske grobnice stare oko 2.600 godina. Ovo otkriće baca potpuno novo svjetlo na moć, hijerarhiju i običaje ranokeltskog društva u jugozapadnoj Njemačkoj.
Grobna komora pronađena je u samom središtu ogromne vještačke humke koja je nekada dominirala dunavskom ravnicom.
Humka ima prečnik od 65 metara, a procjenjuje se da je u vrijeme nastanka bila visoka preko šest metara.
Zbog svoje veličine, ona pripada rijetkoj grupi tzv. "kneževskih grobnih humki" (Fürstengrabhügel). Ovakve grandiozne objekte Kelti su podizali isključivo za najviše predstavnike društva u periodu između 620. i 450. godine prije nove ere.
Iako sama komora po veličini spada u manje primjere, njena očuvanost je ono što je ostavilo stručnjake u čudu. Državna sekretarka Andrea Lindlohr naglasila je da je komora u potpunosti očuvana, što je izuzetno rijetko za drvene strukture stare više od dva milenija.
Profesor dr. Dirk Krausse, vodeći arheolog pokrajine Baden-Württemberg, istakao je da značaj ovog nalaza prevazilazi granice Njemačke, jer pruža neprocjenjiv uvid u kulturnu baštinu cijele Evrope.
Iskopavanja se nastavljaju uz korištenje najsavremenijih metoda dokumentovanja i restauracije. Ključna pitanja na koja naučnici traže odgovore su:
Planirano je pažljivo vađenje drvenih elemenata kako bi se spriječilo njihovo propadanje nakon kontakta sa zrakom.
Naučnici će analizirati godove drveta (dendrohronologija) kako bi utvrdili tačnu godinu sječe stabala korištenih za gradnju.