Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) će sutra, 7. maja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Tom odlukom će se raspisati izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS, te za deset skupština kantona u Federaciji BiH.
Član CIK-a BiH Suad Arnautović izjavio je da će na izborima biti birano ukupno 518 zvaničnika, a samo održavanje planirano je za nedjelju, 4. oktobra 2026. godine. CIK je već donio većinu provedbenih akata, a planirano je formiranje oko 5.300 biračkih mjesta. Prema posljednjem presjeku od 28. aprila, u birački spisak upisano je ukupno 3.396.173 birača, ne računajući 10.222 birača iz Brčko distrikta koji još nemaju određenu entitetsku opciju.
Od sutra pa do 25. maja traje proces podnošenja prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata, a prijave će se vršiti isključivo elektronski putem online portala „e-izbori“. Arnautović je istakao da su propisani opšti uslovi za ovjeru, uključujući dokaze o registraciji, finansijske izvještaje i potvrde o izmirenim kaznama.
Značajno je povećana visina takse za ovjeru u odnosu na prethodne izbore. Političke stranke za kandidate za Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PSBiH plaćaju 30.000 KM, za entitetske nivoe 20.000 KM, dok taksa za kantonalne skupštine iznosi 15.000 KM. Za nezavisne kandidate iznosi su upola niži.
Jedna od najvećih novina je uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića. Arnautović navodi da je ovo „milenijski projekt“ koji će smanjiti nepravilnosti kod identifikacije i omogućiti digitalni prenos rezultata u realnom vremenu, najkasnije do ponoći na dan izbora. Ipak, primjena ovih tehnologija zavisi od ispunjavanja tehničkih uslova i nabavke opreme, što je trenutno u fazi pripreme ugovora.
Arnautović je podsjetio i na stroge zabrane preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih sredstava, te širenja lažnih informacija koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa. Ove zabrane važe od dana raspisivanja izbora pa sve do potvrđivanja rezultata.Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) će sutra, 7. maja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Tom odlukom će se raspisati izbori za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS, te za deset skupština kantona u Federaciji BiH.
Član CIK-a BiH Suad Arnautović izjavio je da će na izborima biti birano ukupno 518 zvaničnika, a samo održavanje planirano je za nedjelju, 4. oktobra 2026. godine. CIK je već donio većinu provedbenih akata, a planirano je formiranje oko 5.300 biračkih mjesta. Prema posljednjem presjeku od 28. aprila, u birački spisak upisano je ukupno 3.396.173 birača, ne računajući 10.222 birača iz Brčko distrikta koji još nemaju određenu entitetsku opciju.
Od sutra pa do 25. maja traje proces podnošenja prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata, a prijave će se vršiti isključivo elektronski putem online portala „e-izbori“. Arnautović je istakao da su propisani opšti uslovi za ovjeru, uključujući dokaze o registraciji, finansijske izvještaje i potvrde o izmirenim kaznama.
Značajno je povećana visina takse za ovjeru u odnosu na prethodne izbore. Političke stranke za kandidate za Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PSBiH plaćaju 30.000 KM, za entitetske nivoe 20.000 KM, dok taksa za kantonalne skupštine iznosi 15.000 KM. Za nezavisne kandidate iznosi su upola niži.
Jedna od najvećih novina je uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića. Arnautović navodi da je ovo „milenijski projekt“ koji će smanjiti nepravilnosti kod identifikacije i omogućiti digitalni prenos rezultata u realnom vremenu, najkasnije do ponoći na dan izbora. Ipak, primjena ovih tehnologija zavisi od ispunjavanja tehničkih uslova i nabavke opreme, što je trenutno u fazi pripreme ugovora.
Arnautović je podsjetio i na stroge zabrane preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih sredstava, te širenja lažnih informacija koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa. Ove zabrane važe od dana raspisivanja izbora pa sve do potvrđivanja rezultata.