Jedan od najvećih asteroida koji je u posljednjih godinu dana prošao relativno blizu Zemlje proletjet će pored naše planete 14. februara, ali razloga za brigu nema.
Riječ je o asteroidu 162882 (2001 FD58), čija se procijenjena veličina kreće između 500 metara i jednog kilometra. Prema podacima astronomskih institucija, asteroid će proći na udaljenosti od nekoliko miliona kilometara od Zemlje, što je višestruko dalje od udaljenosti Mjeseca.
Svaki objekt koji prođe unutar zone od 7,5 miliona kilometara od Zemlje automatski dobija oznaku potencijalno opasni asteroid (PHA). To ne znači da će udariti u planetu, već da je dovoljno velik i da mu orbita prilazi Zemlji na relativno maloj kosmičkoj udaljenosti. U ovom slučaju, vjerovatnoća sudara je praktično nula.
Asteroidi ove veličine ne prolaze često blizu Zemlje, ali to nije ni rijetkost u kosmičkim razmjerama. NASA i ESA neprestano prate hiljade objekata u blizini Zemlje (NEO – Near-Earth Objects), a njihovi orbitalni parametri izuzetno precizno se računaju godinama unaprijed.
Za poređenje, prema procjenama Evropske svemirske agencije (ESA), jedan od rijetkih objekata s nenultom (ali ekstremno malom) vjerovatnoćom udara jeste asteroid 2017 SH33, veličine oko jednog kilometra. Simulacije pokazuju vjerovatnoću sudara od približno 1 prema 150 miliona za 30. april 2026. godine.
Još veću vjerovatnoću (i dalje veoma malu) ima znatno manji objekat, desetometarski asteroid 2013 TP4, s šansom od oko 1 prema 45.000 za 1. oktobar 2026. godine. Ipak, čak i kada bi objekat te veličine ušao u atmosferu, vjerovatno bi se raspao prije nego što bi stigao do tla.
Da li treba da brinemo? Kratak odgovor: ne.
Sistem planetarne odbrane danas je daleko napredniji nego prije samo jedne decenije. Misije poput NASA-inog DART-a već su pokazale da je moguće promijeniti orbitu manjeg asteroida. Istovremeno, neprestano se unapređuju teleskopski sistemi za rano otkrivanje potencijalno opasnih tijela. Svemir je dinamično mjesto, ali u ovom slučaju, 14. februar bit će samo još jedan podsjetnik da živimo u aktivnom Sunčevom sistemu.