Astronomi su pratili jedan od najsnažnijih i najudaljenijih do sada otkrivenih brzih provala radiovalova (FRB) i pronašli njegov izvor - rijetke grupe galaksija koje izgledaju poput neke mrlje. Intenzivan signal FRB 20220610A prvi je put otkriven 10. juna 2022., a stigao je do Zemlje nakon što je putovao nevjerovatnih 8 milijardi svjetlosnih godina.
Šta su zapravo brze provale radiovalova i zašto toliko fasciniraju naučnike? FRB-ovi su jedan od najfascinantnijih misterija u svemiru. Radi se o izuzetno snažnim signalima, neki oslobađaju više energije nego što bi dalo 500 miliona Sunaca, a traju manje od treptaja oka.
Jedna od najvažnijih karakteristika FRB-ova jest to da su oni kratkotrajni i nepredvidivi. Obično se pojave iznenada na nekom dijelu neba i traju tek nekoliko milisekundi.
FRB 20220610A
FRB 20220610A je trajao manje od milisekunde, ali je bio četiri puta snažniji od prethodno otkrivenih FRB-ova. Tokom svog kratkotrajnog izboja oslobodio je onoliko energije koliko oslobodi Sunce u 30 godina.
Naučnici su pomoću podataka iz radioteleskopa u Zapadnoj Australiji Square Kilometer Array Pathfinder (ASKAP) i vrlo velikog teleskopa u Čileu uspjeli odrediti odakle je stigao ovaj moćni radiobljesak. Izvor mu je bio golema nebeska "mrlja", za koju se u početku mislilo da je nepravilna galaksija ili skupina od tri galaksije.
No sada su astronomi shvatili da se zapravo radi o grupi od najmanje sedam galaksija, koje su toliko blizu jedna drugoj da bi sve mogle stati unutar Mliječne staze, piše CNN.
Neobična galaktička grupa
Izgleda da je ova neobična skupina galaksija u interakciji ili možda i u procesu spajanja, navode znanstvenici. "Ova je galaktička grupa, poznata kao kompaktna grupa, stvarno izuzetna i spada u najgušće strukture galaktičkih razmjera koje smo do sada uočili", rekla je astronomkinja Wen-fai Fong sa Univerziteta Northwestern u SAD-u.
S obzirom na interakciju između galaksija, možda dolazi do eksplozije stvaranja zvijezda, što bi moglo biti povezano s pojavom FRB-a. Premda su astronomi do sada otkrili gotovo 1000 brzih provala radiovalova, još nije sasvim jasno što ih uzrokuje.
Znanstvenici smatraju da su njihov najvjerojatniji izvor kompaktni objekti u svemiru, poput crnih rupa ili neutronskih zvijezda - magnetara. Magnetar je neutronska zvijezda s izuzetno jakim magnetskim poljem, čiji raspad napaja emisiju ogromne količine visoko-energetskog elektromagnetnog zračenja, naročito X i gama zraka.
Neutronske zvijezde kolabirane su jezgre masivnih zvijezda koje su završile sa svojim vijekom i izbacile većinu svog materijala u svemir. Preostale jezgre još uvijek su masivnije od Sunca (najčešće između 1.38 i 2.1 Sunčeve mase), ali su izuzetno male, promjera samo oko 20 kilometara.
