Pješčani oblaci koji se formiraju svakog jutra, a nestaju do večeri, upravo takav neobičan vremenski ciklus astronomi su otkrili na planeti WASP-94A b, udaljenoj skoro 700 svjetlosnih godina od Zemlje.
Istraživanje, zasnovano na podacima sa teleskopa James Webb, jedno je od prvih koje je uspjelo registrovati cikluse oblaka na egzoplaneti tipa „vreli Jupiter“. Naučnici ističu da ovo otkriće predstavlja veliki korak naprijed u proučavanju planeta izvan Sunčevog sistema.
Oblaci od minerala i potpuno vedre večeri
Planeta WASP-94A b nalazi se u sazviježđu Microscopium, a istraživači su je posmatrali dok je prolazila ispred svoje zvijezde.
Koristeći moćni svemirski teleskop, astronomi su odvojeno proučavali prednji dio planete – koji predstavlja jutarnju stranu, i zadnji dio, odnosno večernju stranu.
Rezultati su ih šokirali.
Jutarnja strana planete prepuna je gustih oblaka sastavljenih od magnezijum-silikata, minerala koji se često nalaze u stijenama, dok večernja strana ima gotovo potpuno vedro nebo.
"Posmatram egzoplanete već 20 godina i oblaci su nam stalno predstavljali problem. Bilo je to kao da pokušavate gledati planetu kroz zamagljen prozor", rekao je profesor Dejvid Sing sa Univerziteta Johns Hopkins University.
"Sada konačno možemo vidjeti od čega su oblaci sastavljeni i kako nastaju i nestaju dok kruže oko planete", dodao je.
Temperature više od 1.000 stepeni
Naučnici vjeruju da se događa jedan od dva moguća procesa.
Prema prvoj teoriji, snažni vjetrovi podižu oblake sa hladnije strane planete i prenose ih prema užarenoj dnevnoj strani, gdje tonu dublje u atmosferu i nestaju iz vidokruga.
Druga mogućnost podsjeća na jutarnju maglu na Zemlji, samo u ekstremnim uslovima. Oblaci nastaju tokom noći, a kada dospiju na dnevnu stranu planete, gdje temperature prelaze 1.000 stepeni, jednostavno ispare.
"Očekivali smo manje razlike između jutra i večeri, ali ono što smo vidjeli bila je potpuna suprotnost između dvije strane planete. To mijenja naše cjelokupno razumijevanje ovog svijeta", rekao je Sing.
Planeta ipak liči na Jupiter
Zahvaljujući vedrom večernjem nebu, istraživači su prvi put mogli detaljnije analizirati atmosferu planete.
Ranija posmatranja sugerisala su da WASP-94A b sadrži stotine puta više kiseonika i ugljenika nego Jupiter, što je zbunjivalo naučnike.
Međutim, novi podaci pokazali su da planeta zapravo ima samo pet puta više tih elemenata od Jupitera, što je mnogo bliže postojećim teorijama o nastanku planeta.
Idealne laboratorije za proučavanje svemira
Planete tipa „vreli Jupiter“ orbitiraju veoma blizu svojih zvijezda, čak bliže nego Mercury Suncu, zbog čega su izložene ekstremnoj toploti i snažnom zračenju.
Upravo zato astronomi ih smatraju idealnim „laboratorijama“ za proučavanje atmosfere, hemije i nastanka oblaka na udaljenim svjetovima.
Nakon WASP-94A b, istraživači su analizirali još osam sličnih planeta i isti obrazac oblaka pronašli na još dva svijeta, WASP-39 b i WASP-17 b.
Sljedeći cilj naučnika biće proučavanje ciklusa oblaka na još većem broju egzoplaneta, uključujući i jedan gasni džin koji se nalazi u potencijalno nastanjivoj zoni.