Dan Ašure je sveti praznik sjećanja u islamu, koji datira 1.300 godina unazad od događaja koji su uslijedili nakon smrti Poslanika Muhameda.
Ašura obilježava dan kada je Bog spasio Musau i Izraelce od faraona rastavljanjem Crvenog mora, a islamski je ekvivalent Jom Kipuru.
U sunitskom islamu, Ašura slijedi tradiciju judaizma s danom posta, piše britanski The Sun.
Poslanik Muhammed je smatrao da je ovu tradiciju vrijedno slijediti pa je postio i ohrabrio svoje sljedbenike da učine isto.
Na današnji dan sunitski muslimani poste i slave razmišljanjem, iskazivanjem poštovanja i zahvaljivanjem.
Za šiitske muslimane, Ašura je dan sjećanja na smrt Muhamedovog unuka, Huseina ibn Alija.
Ašura se slavi u Afganistanu, Iranu, Iraku, Libanu, Azerbejdžanu, Turskoj, Bahreinu i Pakistanu.
Post nije obavezan tokom Ašure, ali neki, posebno sunitski muslimani, odluče postiti jedan ili dva dana. To je zato što se za Poslanika Muhameda govori da je postio na dan Ašure.
Tokom Ašure, neki šiitski muslimani bičuju se kako bi izrazili svoju tugu zbog Huseinove patnje.
Ašura pada na deseti dan mjeseca muharema što je prvi mjesec islamske godine u muslimanskom kalendaru, koji ove godine pada u četvrtak, 19. augusta.
Islamski vjerski datumi su tabelarni, jer počinju pri zalasku sunca prve večeri, a završavaju se pri zalasku sunca druge večeri.
Datum se svake godine mijenja jer je kalendar koji koriste muslimani, hidžretski kalendar, deset do 12 dana kraći od gregorijanskog.
To je lunarni kalendar sa 12 mjeseci u godini od 354 ili 355 dana.
Na dan Ašure se pravi i slatko jelo istog/sličnog naziva - Ašure (tur. Aşure). Simbolika Ašure se uglavnom veže uz poslanika Nuha, koji se sa svojom lađom pristao na kopno nakon Općeg potopa. Zalihe hrane su bile na izmaku, pa su ljudi s lađe zajedno skuhali svu hranu koja im je preostala i podijelili je među sobom. Običaj je da se u ašure stavi sedam do sedamdeset i sedam slatkih i slanih namirnica, ali broj mora biti neparan, te to podijeliti susjedima i prijateljima.
