Ugledni i utjecajni bečki dnevnik Der Standar objavio je ogromnu analizu stanja na Zapadnom Balkanu s fokusom na dešavanje u BiH.
U tekstu se posebno osvrću na rušilački pohod Milorada Dodika, ali i štetočinski utjecaj HDZ-a i Dragana Čovića.
Raport je preveo kompletnu analizu:
Sjeverna Makedonija još uvijek ne može započeti pregovore o pristupanju EU jer ih Bugarska blokira. Kosovo još uvijek ne dobiva viznu liberalizaciju. A Srbija može da otvori „Poglavlje četiri” pregovora o proširenju EU – glavni fokus je na Zelenoj agendi. To je bio rezultat Vijeća za opće poslove EU prošle sedmice.
Stručnjaci su kritikovali činjenicu da je Srbija nagrađena za napredak, iako u stvari nije bilo dalekosežnih reformi i godinama je evidentan pad demokratske politike. Odlukom da se ipak otvore pregovaračka poglavlja, EU se sada konačno oprostila od činjenice da će se kandidati za članstvo na Balkanu ocjenjivati na osnovu njihovih zasluga. Ali države EU apsolutno žele da vežu Srbiju za EU jer su zabrinute zbog uticaja Kine i Rusije iz geopolitičkih razloga, kažu diplomate. Zato ove diplomate misle da moraju izaći u susret Srbiji i "nešto dati". Srbija se, međutim, posljednjih godina veoma blisko vezala za Kinu, i ekonomski i u pogledu sigurnosne politike, uz političku podršku posebno Rusije.
Historijski narativi
Novi bugarski premijer Kiril Petkow je u međuvremenu najavio da želi da uz pomoć radnih grupa radi na sporazumu sa Sjevernom Makedonijom kako bi ukinuo veto na početak pristupnih pregovora. Međutim, Sjeverna Makedonija mora prvo promijeniti svoje udžbenike historije i izbrisati izraz "fašistička okupatorska vlast" kada je u pitanju okupacija sadašnje Sjeverne Makedonije od strane Bugarske u Drugom svjetskom ratu. Bugarska tvrdi da izraz "fašistička okupatorska vlast" izaziva mržnju.
Shodno tome, Bugarska pokušava reći Sjevernoj Makedoniji kako bi trebala opisati okupaciju. Tokom okupacije, Bugarska je u martu 1943. izručila više od 7.000 makedonskih Jevreja, koji su ubijeni u koncentracionom logoru Treblinka. Ove ljude izručile su bugarske vlasti u saradnji sa nacističkom Njemačkom. Termin "fašistička okupaciona vlast" čini se prikladnim s obzirom na ovu politiku. U Bugarskoj, međutim, mnogi građani nisu ni svjesni koliko su snažni historijsko-nacionalistički narativi dio njihovog razmišljanja.
Nema sankcija Dodiku
Vijeće za opće poslove ove sedmice se bavilo i Bosnom i Hercegovinom, koja je u najvećoj krizi od završetka rata, jer folk nacionalisti oko desničarskog ekstremističkog političara Milorada Dodika poduzimaju konkretne korake za otcjepljenje Republike Srpske. Međutim, EU još uvijek nije dogovorila sankcije Dodiku i onima oko njega, iako je za to posebno Njemačka - prije svega nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. I Velika Britanija sprema sankcije Dodiku.
Vijeće poziva sve političke lidere da se suzdrže i odustanu od provokativne i retorike podjela i mjera, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, navodi se u zaključcima Vijeća, ali bez pominjanja Dodika. Konkretno, samo stoji: „Neprihvatljive su retorike i inicijative koje imaju za cilj poništavanje reformi i povlačenje iz državnih institucija“.
Politika smirivanja
EU očigledno još nije shvatila da za destabilizaciju države nikako nisu odgovorni "svi politički lideri", već samo oni etnički nacionalisti koji su decenijama željeli da unište ovu državu. Nejasne formulacije i ova politika umirivanja EU dovode u Bosni i Hercegovini među građanima do pada povjerenja u EU. Mnogi građani već mjesecima strahuju od daljnje destabilizacije, a mnogi čak strahuju da bi moglo doći do novog oružanog sukoba. Prije svega, to ima veze s činjenicom da su stotine hiljada ljudi teško traumatizirane tokom troipogodišnjeg rata (1992–1995).
Još jedna tema u predsjedanju Vijeća bio je pokušaj nacionalističko-hrvatske stranke HDZ BiH da se izborni zakon u BiH promijeni po svojim nacionalističko-partizanskim idejama uz pomoć sestrinske stranke HDZ, koja je aktivna u Hrvatskoj. HDZ je dugi niz godina pokušavao - između ostalog vrlo uspješno u institucijama EU, na primjer u Parlamentu EU preko zamjenice predsjednika Odbora za vanjske poslove i delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom Željane Zovko - lobirati za činjenica da ubuduće samo jedan kandidat HDZ-a može zauzeti mjesto hrvatskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu. Generalno gledano, HDZ je dobro umrežen. Unatoč višekratnim upitima STANDARDA, iz press službe Vijeća Evrope još nisu odgovorili je li generalna sekretarka Marija Pejčinović Burić još uvijek članica HDZ-a. Venecijanska komisija Vijeća Evrope aktivna je u cilju ustavne reforme u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici svih građana
HDZ je uvrijeđen činjenicom da je nenacionalist Željko Komšić trenutno Hrvat u Predsjedništvu BiH. Argument HDZ-a je da su "Hrvati" bili preglasani jer su za Komšića glasali ne samo Bosanci koji sebe vide kao Hrvate, nego i drugi koji se definiraju kao etnički ili nenacionalistički Bošnjaci. Sada se ne radi o izboru tri člana Predsjedništva (Srbina, Bošnjaka, Hrvata) i ko će za niih ih glasati. Zato što ih biraju svi građani BiH, a ne samo pripadnici tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Upravo zato ova trojica treba da predstavljaju i sve građane. Izbor Komšića, dakle, nije ustavni problem.
Sadašnji ustav je diskriminatoran u još jednoj oblasti, odnosno kada je u pitanju pravo kandidovanja. Na primjer, ljudima koji sebe vide kao Bosance (tj. koji odbacuju etničke definicije ili su pripadnici manjina kao što su Romi) nije dozvoljeno da budu birani u državno Predsjedništvo. Time je Bosna i Hercegovina jedina država u Evropi u kojoj Jevrej ne smije sjediti u državnom Predsjedništvu ili u drugom domu parlamenta. Upravo zbog ove teške diskriminacije Evropski sud za ljudska prava (ECHR) već dugi niz godina poziva na promjene ustava Bosne i Hercegovine, poput provođenja čuvene odluke o Sejdić-Finci, koja se dogodila 2009.
Nema "legitimnih predstavnika"
Vijeće EU je sada ove sedmice – uglavnom zato što je Nizozemska insistirala na tome – izjavilo da se presude Evropskog suda za ljudska prava moraju implementirati kao prioritet kada je riječ o promjeni ustava. Zahtjevi HDZ-a da u Državnom predsjedništvu bude "legitimni predstavnik" za Hrvate, odnosno nacionaliste iz HDZ-a, nisu uvršteni u zaključke Vijeća. “Vijeće ističe da se ne smiju preduzimati zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu presude Sejdić-Finci i srodnih presuda Evropskog suda za ljudska prava ili produbili podjele”, navodi se u zaključcima Vijeća.
HDZ je želio u federalnom dijelu zemlje uvesti izborne jedinice po etničkom kriteriju kako bi kandidat HDZ-a mogao pobijediti na izborima. Ovu ideju podržali su čak i predstavnici EU, iako bi to "još dodatno produbilo podjele", što EU zapravo odbacuje.
HDZ-ov model promovira podjele
Ustavni stručnjak Sören Keil sa Instituta za federalizam Univerziteta u Freiburgu smatra da rasprava pokazuje inherentni sukob u Daytonskom ustavu između etničkih kriterija i etničke jednakosti i principa jednakosti osobe bez etničkih kriterija. O ideji HDZ-a kaže: "Izbori moraju biti slobodni, pošteni, tajni i ravnopravni da bi bili priznati kao demokratski, pri čemu 'jednak' obično znači da se svaki glas jednako računa. Posebno uz etničke kriterije, to ne bi bio slučaj, jer bi u određenim izbornim jedinicama tada bili u nepovoljnijem položaju na predsjedničkim izborima."
HDZ-ov model bi proširio postojeću diskriminaciju i promovirao etničku podjelu, objašnjava Keil za STANDARD. “Također bi prekršila presudu Sejdić-Finci i odmaknula se od njene provedbe”. Keil ne smatra model HDZ-a ustavnim, već oblikom gerrymanderinga. U Sjedinjenim Državama, ovaj izraz označava manipulaciju granicama biračkih jedinica kako bi se povećale vlastite šanse za uspjeh. "Prijedlog je radikalan oblik gerrymanderinga, onaj koji se zasniva na etničkoj isključenosti i služi za konsolidaciju moći etnički isključivih stranaka", rekao je Keil.
Staviti na čekanje
Stranke u Bosni i Hercegovini, kojima je zaštita države od napada nacionalista poput Dodika najveća briga, prije svih socijaldemokrata, sada su se povukle iz pregovora o izbornoj reformi sa predstavnicima EU i SAD. Traže da se prije svega okončaju secesionistički napori Dodikove stranke, SNSD-a. Izborna reforma je stoga na čekanju. Posjeta predstavnika EU i SAD je otkazana.
