Jedanaestog jula navršilo se trideset godina od genocida u Srebrenici, najtežeg ratnog zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Dana 11. Trupe Vojske Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića ušle su u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija i započele sistematsko ubijanje više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Genocid, potvrđen od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda pravde (MSP), i danas je duboko kontroverzna tema unutar političkih i društvenih tokova u regionu.
Austrijski javni servis ORF objavio je analitički tekst povodom obljetnice, u kojem se navodi da je društveni oporavak od genocida i dalje otežan. Politolog Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodne odnose (OIIP) ističe da je "zajedničko sjećanje bolno zakazalo" uprkos pravno utvrđenim činjenicama.
Suočavanje s prošlošću
U tekstu se podsjeća da su ključni akteri zločina osuđeni na dugogodišnje kazne, uključujući doživotne zatvore za Radovana Karadžića i Ratka Mladića, dok je general Radislav Krstić osuđen na 35 godina. Ipak, proces političkog suočavanja s prošlošću ne prati pravosudni trag.
Džihić ukazuje da vlasti u Srbiji i entitetu Republika Srpska i dalje negiraju genocid.
"Reinterpretacija prošlosti je centralni pratilac režima", kaže on, upozoravajući da takva praksa blokira društveni dijalog i onemogućava zajedničko sjećanje.
Kao posebno problematičnu dimenziju, ORF izdvaja obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Školski udžbenici, podijeljeni po entitetskim linijama, nude različite narative o ratu i Srebrenici, čime se mladi izlažu selektivnim interpretacijama umjesto činjenicama.
"Činjenice se mogu drugačije sortirati, reinterpretirati i ignorirati," navodi Džihić.
Posebnu pažnju austrijska javnost pridaje i komemoraciji u Memorijalnom centru u Potočarima, gdje je do danas ukopano skoro 7.000 identificiranih žrtava. Uprkos institucionalnoj podijeljenosti, ovo mjesto ostaje ključno za njegovanje sjećanja, kako unutar BiH, tako i šire u međunarodnoj zajednici.
Srebrenica u fokusu
ORF je za večeras pripremio cjelovečernji program u okviru serijala "Zeit.geschichte", u kojem će se kroz više emisija i dokumentarnih filmova analizirati genocid u Srebrenici, rad Haškog tribunala i širi kontekst raspada bivše Jugoslavije.
Program uključuje:
"30 godina Srebrenice – razgovor s Friedrichom Orterom " (19.59) – intervju s ratnim reporterom ORF-a
"Rat pred sudom – Srebrenica i suđenja za ratne zločine u Jugoslaviji“ (20.15) – dokumentarni film o radu Haškog tribunala
„Balkan u plamenu“ – trosatni dokumentarni blok o raspadu Jugoslavije.
Ovo je prvi put da se 11. juli obilježava i kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, u skladu s rezolucijom koju je prošle godine usvojila Generalna skupština UN-a. Iako je to značajan korak, Džihić upozorava da su efekti na regionalnu kulturu sjećanja ograničeni, jer mnoge političke strukture i dalje aktivno potiskuju istinu.
"Srebrenica ostaje rana, ali i test naše spremnosti da prepoznamo i priznamo zločin – bez obzira na nacionalnu pripadnost“, zaključuje se u tekstu ORF-a.