U posljednjih nekoliko godina, vožnja automobila na vodonik u Norveškoj pretvorila se u ozbiljan logistički problem, a vlasnici ovih vozila suočavaju se s drastičnim padom vrijednosti svoje imovine. Priča jednog bračnog para najbolje oslikava koliko brzo tehnologija može izgubiti trku na tržištu.
Margrethe i Arvid Wam Solvang kupili su 2019. godine Hyundai Nexo na vodonik, nakon pozitivnog iskustva s prethodnim modelom iz 2016. godine. U to vrijeme, vodonik se činio kao idealna alternativa električnim vozilima. Punjenje je trajalo svega 5 do 10 minuta, a domet je iznosio između 600 i 700 kilometara.
Za razliku od električnih automobila, vozilo nije gubilo autonomiju tokom zime, dok je grijanje kabine bilo efikasnije. Sve je ukazivalo na to da je riječ o naprednijoj i praktičnijoj tehnologiji koja će vladati cestama.
Međutim, situacija se drastično promijenila u posljednje dvije do tri godine. Zbog zatvaranja sve većeg broja stanica za punjenje vodonikom, korištenje ovih automobila postalo je gotovo nemoguće.
Do jula 2025. godine u Norveškoj je ostala samo jedna operativna punionica, i to čak 500 kilometara sjeverno od Osla. Za mnoge vozače, odlazak na punjenje postao je praktično neizvodljiv. Neki su pokušavali riješiti problem odlaskom u Švedsku, ali to podrazumijeva stotine kilometara vožnje u oba pravca, što dodatno obesmišljava korištenje ovih vozila.
Zbog kolapsa infrastrukture, tržište polovnih automobila na vodonik praktično je nestalo. Bračni par je pokušao prodati svoj automobil putem platforme za aukciju polovnih vozila kojoj pristupaju trgovci širom zemlje.
Rezultat je bio šokantan: jedina ponuda koju su dobili iznosila je 1.000 norveških kruna, odnosno oko 90 eura. To je iznos manji od vrijednosti prosječne kupovine u supermarketu. Vlasnici navode da bi više novca dobili kada bi automobil prodali u dijelovima ili ga predali na otpad za staro željezo.