Stanje na Međunarodnom aerodromu u Tuzli (MAT) već je danima top tema, ne samo na području Tuzlanskog kantona.
Pljušte optužbe na račun kako menadžmenta aerodroma, tako i Vlade Tuzlanskog kantona koju mnogi politički oponenti smatraju najodgovornijom za nezavidnu situaciju u MAT-u.
Među najglasnijim kritičarima je Dževad Hadžić, predsjednik Kluba SDP-a BiH u Skupštini TK, koji je tražio sazivanje tematske sjednice i informaciju o stanju u Javnom preduzeću Međunarodni aerodrom Tuzla.
Pogrešna politika
"Već dvije-tri godine se vodi pogrešna politika, što se odrazilo na stanje na aerodromu. Mi smo više puta prošle godine tražili tematsku sjednicu, ali toga nema.
Aerodrom koji je nekad prevozio stotine hiljada putnika sada je gotovo pred zatvaranjem.
Raspisuje se tender, odnosno ponude za subvencije prijevoznicima, na potpuno pogrešan način, totalno suprotno, recimo, od onoga što radi Sarajevo", kaže Hadžić.
Takva je politika, uz lošu kadrovsku, tvrdi Hadžić, dovelo do toga da putnici iz Tuzle trenutno mogu putovati samo jednim prijevoznikom - Wizz Airom - na ukupno na tri destinacije (Dortmund i Memmingen u Njemačkoj i švicarski Basel).
Posljednji je poslovanje u Tuzli obustavio Lumiwings koji je prethodno letio na pet destinacija, navodno zbog loše popunjenosti kapaciteta...
A šta kažu odgovorni u MAT-u?
Direktor Dževad Haličević tvrdi da nije tačno da aerodromu prijeti krah, ali priznaje da stanje nije blistavo.
"Na poziciji direktora sam od marta 2022. i mi smo rušili sve rekorde do septembra prošle godine.
Svaki mjesec bio je rekordan. Doveli smo i Ryanair, ali ga i izgubili zbog famozne tri marke (taksa Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH u iznosu tri KM po odalazećem putniku, op.a.).
Desila se situacija da je krajem jula Wizz Air iz svojih razloga zatvorio bazu i redukovao broj destinacija sa četiri na tri", kaže Halilčević.
Kontinuiran pritisak javnosti
Uslijedio je, kaže, kontinuiran pritisak javnosti, putnika i svih drugih da se riješi nedostatak većeg broja destinacija.
"Obavili smo razgovor, u dogovoru sa Vladom TK, koja je i vlasnik aerodroma, sa Wizz Airom. Rekli su nam da nemaju dovoljno kapaciteta, jer im je 50 aviona na popravci, a novi još nisu isporučeni.
Zbog toga su nam ponudili samo jednu novu destinaciju i to Beč, u periodu od 1. aprila do 1. novembra dva puta sedmično, po cijeni od milion eura, što je van pameti.
Pričali smo i sa drugim, uglavnom niskobudžetnim kompanijama, i svi su rekli da trenutno nemaju kapacitete", kaže Halilčević.
Objašnjava da su nudili i mnoge popuste kako bi pridobili kompanije, kao i subvencije za namirenje eventualnih gubitaka kroz javni poziv preko Vlade TK.
"Na takav javni poziv su se javili samo crnogorski Montenergo i ovaj Lumiwings. U javnom pozivu je stajalo da aviokompanija ima minimalno 90 sjedišta.
Normalno, u prednosti je onaj ko se javi s većim kapacitetom.
Sve je bilo transparentno", kaže Haličević.
Dodaje da će Turistička zajednica TK raspisati još jedan poziv u martu.
"Oni su već početkom februara raspisali javni poziv za iskazivanje interesa, bez obaveze.
I, vjerujte, javio se samo Lumiwings iako smo poslali informaciju na desetine mjesta", kaže Halilčević.
Slaba popunjenost
U trenutku kada je on preuzeo dužnost direktora, aerodrom je imao samo jednog prijevoznika (Wizz Air). Kasnije se uključio i Ryanair, ali i povukao iz već spomenutih razloga.
"Imali smo doskora i Lumiwings, ali se on povukao zbog jako slabe popunjenosti, samo 30 posto", objašnjava direktor MAT-a.
Na direktno pitanje može li aerodrom Tuzla biti rentabilan, Halilčević odgovara potvrdno, ali navodi jedan bitan uvjet.
"Zavisi s kojim kompanijama radite. Nije isto kad 100.000 putnika doveze Lufthansa ili Turkish, koji plaćaju pune usluge i aerodromske takse, ili niskobudžetna kompanija koja nešto minimalno plaća", ističe on.
Napominje, ipak, da je siguran da "ne postoji aerodrom koji nije oslonjen na državu, jer je i aviosaobraćaj, kao i onaj cestovni, interes države" te, vezano za MAT, jasno kaže:
"Ja ću vam još jednom reći, i u ovoj kao i u narednoj godini, kao i ranijih godina kad su rušeni rekordi, bez pomoći svog vlasnika, ne može preživjeti"!
Pojašnjava da je Aerodrom Tuzla složen kompleks:
"Imamo najveći aerodrom u državi. Imamo sletnu stazu koju moramo održavati, manevarske površine... Aerodrom nije samo zgrada".
Nerealno poređenje sa Sarajevo
Porediti tuzlanski sa sarajevskim aerodromom je nerealno, smatra Halilčević.
"Sarajevo je glavni grad, turističko sjedište, tu su sve ambasade, predstavništva...
Pratio sam javne pozive, sarajevska Turistička zajednica dobro stoji s novcem, puno ulaže u subvencije.
Mi, nažalost, imamo puno manji budžet, ne možemo se takmičiti sa Sarajevom", kaže Halilčević.
Tvrdi da nema veze s politikom
Halilčević demantira bilo kakvu vezu s politikom i strankama.
Kaže da je direktor postao kao osoba iz reda uposlenika, sa iskustvom od 25 godina, a optužbe političkih stranaka vidi kao borbu vlasti i opozicije te ih odbija.
"Sve te stranke su nekad bile u vlasti, a mnogi problemi se vuku unazad deset godina i ništa nije riješeno.
Niko ne nudi rješenje, najlakše je ništa ne raditi i kritikovati", kaže Halilčević, naglasivši da ne vidi odgovornost Vlade TK u posljednjim dešavanjima vezanim za aerodrom u Tuzli.
O subvencijama
Govoreći o kriterijima za dodjelu subvencija avioprijevoznicima, koji su također problematizirani kad je u pitaju Međunarodni aerodrom Tuzla, Haličević kaže:
"Vidite, tu ne postoji idealan model. Dakle, neko se odluči da subvencionira već postojeće linije po dolaznom putniku, neko se odluči da subvencionira rutu...
Turistička zajednica TK sada će pokušati da prepiše sarajevski model i radovao bih se ako bi to neko prihvatio od aviokompanija.
Dakle, idealan model ne postoji, vi procijenite ono što se nudi na tržištu i na osnovu toga možete vidjeti", kaže Halilčević.
Dodaje i da "šta god da se napiše u javnom pozivu za subvencioniranje u Tuzli neko će reći zašto nisu uradili nešto drugo".
"Sad će oni vjerovatno pokušati da rade po dolaznom putniku, što, opet, obavezuje aviokompanije da trpe gubitke.
Wizz Air je posljednji kvartal prošle godine prikazao 130 miliona dolara gubitka. Dakle, velike kompanije trpe kad nemaju punjenje, male kompanije ne mogu da trpe i odu u stečaj.
Ako nema putnika, 70 posto popunjenosti aviona, pri nekim normalnim cijenama, znači da je to nula. To nije ni zarada ni gubitak. Preko toga je zarada", rekao je Halilčević.
