Hitoni ili babuške (Polyplacophora) su stvorenja sa najčvršćim zubima na svijetu. Ovi mekušci, koji se hrane algama sa priobalnih stijena, razvili su tvrde, na habanje otporne i magnetne zube, a naučnici su konačno shvatili kako i zašto.
Ono što su saznali inspiriše nove načine za proizvodnju naprednih materijala, a rezultati njihove pionirske studije objavljeni su u časopisu Science, saopštio je Univerzitet Kalifornije u Irvineu.
U svojoj studiji, tim je otkrio proces kojim se proteini specifični za hitone, koji vezuju gvožđe, nazvani RTMP1, transportuju u zube u nastajanju kroz nanoskopske tubule zvane mikrovili. Mjesto i vrijeme taloženja proteina su precizno kontrolisani, što osigurava da ova stvorenja razviju tvrdu, jaku i otpornu dentalnu arhitekturu koja im omogućava da izvode ponavljajuće abrazivne pokrete od kojih zavisi njihov život.
"Zubi hitona, koji se sastoje i od nanogredica magnetita i od organskog materijala, ne samo da su tvrđi i čvršći od gleđi ljudskog zuba, već su i tvrđi od visokougljičnih čelika, nerđajućeg čelika, pa čak i od cirkonijum-oksida i aluminijum-oksida – napredne tehničke keramike proizvedene na visokim temperaturama", rekao je David Kisailus, profesor nauke o materijalima i inženjerstva na Univerzitetu Kalifornije u Irvineu, i dodao:
"Hitoni stvaraju nove zube svakih nekoliko dana koji su superiorniji od materijala koji se koriste u industrijskim alatima za rezanje, sredstvima za brušenje, dentalnim implantima, hirurškim implantima i zaštitnim premazima, a ipak se prave na sobnoj temperaturi i sa nanometarskom preciznošću. Možemo mnogo naučiti iz ovih bioloških dizajna i procesa".
Postoji više od 900 različitih vrsta babuški širom svijeta, koje uglavnom borave u međuplimskim priobalnim zonama.
"Kombinovanjem bioloških i materijalnih naučnih pristupa kroz divne, globalne napore, otkrili smo kako se jedan od najtvrđih i najjačih bioloških materijala na Zemlji gradi iz temelja", rekao je Kiseilus.