Na Šehidskom mezarju Kovači danas je obilježena godišnjica rođenja prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Tim povodom položeno je cvijeće i proučena Fatiha na šehidskom spomen-obilježju i na mezarju na Kovačima.
Obilježavanju godišnjice su prisustvovali predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Povjereništvo Asocijacije mladih SDA BiH.
Džaferović je istakao da je Alija Izetbegović najznačajnija ličnost u modernoj hitoriji Bosne i Hercegovine.
"Bio je na čelu BiH za vrijeme raspada bivše Jugoslavije i borbe za osiguranje samostalnosti, nazvisnosti i međunarodnog priznanja BiH i uspješno je dobio tu bitku. Pod njegovim vodsvom BiH je postala nezavisna, međunarodno priznata država, članica Ujedinjeih nacija. Bio je na čelu BiH u vrijeme odbrane od agresije. BiH je odbranjena od agresije, sačuvana je cjelovita i demokratska. To su postignuća koja su direktno vezana za ličnost rahmetni Alije Izetbegovića i to će zauvijek biti upisano u historiji Bosne i Hercgovine. Bio je čovjek cijenjen i na istoku i zapadu kao državnik, kao mislilac, pisac, humanista", kazao je Džaferović.
Naveo je da će djelo Alije Izetbegovića ostat kao trajna inspiracija budućim generacijama, kako se u skoro nemogućim uvjetima borio za slobodu, toleranciju, za demokratiju u BiH.
"Mudrost Alije Izetbegovića, potrebna je i danas u trenutku kada se BiH bori sa onim silama koje ne žele dobro našoj zemlji. Volio bih da postoji više jedinstva kod probosanskih političkih snaga. O tome je dosta puta govorio i predsjednik Alija Izetbegović. To je zapisano i u njegovim djelima, jer jedinstvo probosanskih političkih snaga, Bošnjaka i svih probosanskih političkih snaga je ustvari jedan od bitnih preduvjeta za uspješnu borbu za cjelovitu i demokratsku BiH. Toga bi trabeli biti svjesni svi akteri politčke scene, posebno oni koji za sebe kažu da su probosanske političke orjentacije", poručio je Džaferović.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović, pisjetio se slika iz djentinstva i života sa svojim ocem.
"Poslije je nastao jedana turbulentan život sa zatvorima, ratovima, belajima, tako da sam imao priliku da učim sve od čovjeka koji je bio staložen, uporan, koji je na kraju, krajeva sve te problema nadvladao. Najvažnija lekcija koju me je otac naučio je vjera u Boga, strpljenje i povjerenje u ljude", kazao je Bakir Izetbegović.
U poređenju s periodom u kojem je BiH vodio Alija Izetbegović i današenjem vremenu, Bakir Izetbergović ja kazao da i danas živimo u zemlju u kojoj su političke snage podijeljene.
"Još uvijek djeluju snage koje su protiv protiv BiH i njenog napretka. Stalno se suočavamo s time i to liči na jedno natezenje konopca. U vrijeme rehmetli Alije Izetbegovića bila je stopostona vlast na tridest posto teritorije BiH, a danas je trideset posto vlasti na sto posto teritorije, tako da nije lako prave stvari vući u pravom smjeru, ali mislm da mi držimo tu stabilnost", kazao je Izetbegović.
Alija Izetbegović rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu.
Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom "Sarajevskom procesu" kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca osuđen je na 14 godina zatvora.
Alija Izetbegović je 1990. godine postao prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila u sastavu SFRJ do međunarodnog priznanja nezavisnosti 6. aprila 1992. godine.
Godine 1996. izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Autor je većeg broja publicističkih radova i studija te knjiga "Islam između Istoka i Zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Te knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu" 1999. godine, a 2000. knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Godine 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada, kao što su Nagrada Kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najutjecajniji španski list, madridski "El-Mundo" izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu. Istanbulski Univerzitet Marmara dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.
Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. i ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.
