Revolucije obično slijede predvidljiv ciklus. Početna faza instalacije donosi veliku kreativnu destrukciju i društvene poremećaje dok se industrije i regije preoblikuju.
Ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije koja se trenutno dešavaju vjerovatno su najveće i najbrže uvođenje jedne tehnologije opće namjene u historiji.
Samo ove i iduće godine Google, Amazon, Microsoft i Meta potrošit će oko 750 milijardi dolara na podatkovne centre za pokretanje AI modela, a Morgan Stanley predviđa da će ukupna globalna ulaganja do 2029. doseći tri biliona dolara.
No, sve više ulagača pita se kakav će prinos donijeti ta ogromna kapitalna ulaganja? Historija sugerira da imaju razloga za nervozu. Carlotta Perez, autorica knjige Technological Revolutions and Financial Capital, objašnjava da svaka tehnološka revolucija prolazi kroz fazu manije, pretjeranih ulaganja i balona.
Baloni, iako bolni, obično finansiraju ključnu infrastrukturu željeznice, elektroenergetske mreže ili internet koja kasnije omogućava masovnu primjenu tehnologije i ekonomski rast. S AI-jem, čini se, još smo u toj ranoj maničnoj fazi.
MIT je nedavno objavio istraživanje koje je uznemirilo investitore: čak 95% kompanija nema nikakav povrat od ulaganja u generativni AI. Čak ni Sam Altman, šef OpenAI-ja, nije uvjerljivo negirao mogućnost AI balona.
Vrlo je moguće da nas čeka bolan krah ili nekoliko njih prije nego što stignemo u "zlatno doba umjetne inteligencije". Pitanje je hoće li same AI kompanije znati kapitalizirati na plodovima koje pomažu stvarati, posebno u oblastima poput biotehnologije, medicine ili autonomnih vozila.
Ipak, lekcija iz prošlih revolucija je jasna: društvo mora oblikovati tehnologiju u svoju korist. Antimonopolske mjere, regulacije tržišta rada i politički odgovori uvijek su igrali ključnu ulogu.
Perez upozorava da su današnja disfunkcionalna finansijska tržišta, koncentracija moći, populizam i klimatske prijetnje doveli svijet do nove prijelomne tačke. Kako ćemo na to odgovoriti, pitanje je koje će oblikovati budućnost.