U Njemačkoj, banke hrane primorane su ograničiti svoju pomoć građanima zbog sve veće potražnje, izjavljuje Andreas Steppuhn, šef Tafel Deutschland. Prema njegovim riječima, čak trećina banaka hrane povremeno obustavi distribuciju ili uvodi liste čekanja, dok je 60 posto njih smanjilo količinu paketa hrane koje dijele.
Od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, broj ljudi koji traže pomoć porastao je za 50 posto, a trenutno 1,6 miliona građana koristi usluge banaka hrane, naglašava Steppuhn. On dodaje da banke hrane imaju velike poteškoće u zadovoljavanju potražnje, jer plaće i penzije nisu pratile rastuće troškove života.
''Banke hrane ne mogu riješiti problem koji je država zanemarivala desetljećima'', rekao je Steppuhn, pozivajući političare da poduzmu odlučnije mjere za smanjenje siromaštva. On također ističe da bi prijedlog kancelara Olafa Scholza o smanjenju poreza na dodanu vrijednost na hranu mogao biti samo prvi korak prema rješenju ove situacije.
Visoki troškovi stanovanja povećavaju siromaštvo u Njemačkoj
Odvojeno istraživanje pokazuje da visoki troškovi stanovanja guraju sve više Nijemaca u siromaštvo. Mnoge porodice sada troše više od trećine svog prihoda na stanovanje, a neka domaćinstva čak više od polovice svojih primanja. Prema analizi dobrotvorne organizacije Paritaetische Gesamtverband, više od 17,5 miliona ljudi u Njemačkoj živi ispod praga siromaštva, što je definirano kao raspoloživi dohodak manji od 60 posto medijana.
Iako standardna statistika o siromaštvu ne uzima u obzir troškove stanovanja, prema novoj analizi, više od 20 posto njemačkog stanovništva danas živi u siromaštvu, a prag siromaštva za samohrane osobe je raspoloživi prihod manji od 1.016 eura mjesečno.
''Ako zanemarimo činjenicu da ljudi danas imaju sve manje novca jer im troškovi stanovanja stalno rastu, previđamo stvarnu razmjenu siromaštva u zemlji'', upozorili su autori analize.