Događaji u Ukrajini u posljednja 24 sata bili su krajnje barbarski. Loši su čak i po standardima ovog užasnog rata.
Više iranskih bespilotnih letjelica i sjevernokorejskih projektila napunjenih eksplozivom izazvali su pokolj u dijelovima Ukrajine, ubivši još više civila, prenosi Sky News.
Ovo je bio odgovor Rusije na mirovni plan i ultimatum predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa.
Pritisak na Kijev
Inače, nevoljko kritizirajući Rusiju, čak je i Trump bio izazvan da zamoli ruskog predsjednika Vladimira Putina da "prestane".
Međutim, zapravo, tokom čitavog Trumpova mirovnog procesa u Ukrajini - ako se to tako može nazvati - većina američkog pritiska bila je na Kijevu.
Mirovni plan proizašao iz direktnih pregovora SAD, koji su uglavnom vođeni s Rusijom, jednostran je, a za Ukrajinu i njene evropske partnere predstavlja predaju koju Ukrajina ne može prihvatiti.
Čak i zagovornik Rusije u ovom ratu, Kina, ima problema s tim, posebno s američkim prijedlogom da Rusija za invaziju bude nagrađena suverenitetom Krima, okupiranog ukrajinskog poluotoka.
U jeku pregovora, Moskva je izvela veliki udar na Kijev.
Prema preliminarnim podacima, devet osoba je poginulo, 63 su povrijeđene, a 42 hospitalizirane, među kojima šest djece.
I to je pokazatelj da smo daleko od toga da idemo prema mirovnom sporazumu.
Sada, čini se, težimo prema ključnoj tački u kojoj bi Amerika mogla potpuno odustati od Ukrajine, možda okrivljujući Kijev za neuspjeh i obnavljajući odnose s Moskvom.
Dva ključna pitanja
Vladimir Putin bi se ohrabrio da sve ponovi za nekoliko godina, vjerovatno i protiv drugih zemalja. To je strah u kancelarijama širom Evrope.
Sada postoje dva ključna pitanja - znači li sve ovo Trump da će odustati od pokušaja posredovanja o miru ili podrške Ukrajini?
I ako hoće, može li Ukrajina nastaviti bez pomoći SAD?
Evropske države su rekle da će nastaviti podržavati Ukrajinu. Njen opstanak i pobjedu vide kao ključne za vlastitu sigurnost.
Ukrajini već daju 40 milijardi eura finansijske i vojne pomoći. Ukrajini bi trebalo još oko 20 milijardi eura da popuni manjak od SAD.
Istovremeno pojačavaju svoju odbrambenu industriju kako bi učinili više i Ukrajini dali ono što joj je potrebno za borbu protiv Rusije.
I odbrana Ukrajine sve više ovisi o domaćoj industriji koja se ne oslanja na američku podršku.
Međutim, Ukrajina treba američke obavještajne podatke, podršku zračne odbrane i satelitsku pokrivenost koju osigurava Starlink.
Kad bi sve to izgubili, mogli bi biti u nevolji.
Šta bi Trump tačno uradio ako i, što se čini sve vjerovatnijim, kada njegov dogovor propadne, nije jasno rekao.
Međutim, ono što se čini izvjesnim jeste da Ameriku sve manje zanima stanje Ukrajine pod ovim predsjednikom.
To postavlja neka hitna i goruća pitanja za Evropu.
Njeni su čelnici uvijek govorili da će podržati Ukrajinu "šta god je potrebno, koliko god je potrebno".
Imaju li političke volje i jedinstva za to, čak i bez Amerike uz sebe?