Ekonomisti bez većih briga prate trenutne stope poskupljenja u procesu "povratka na staro" svjetske ekonomije. Nove okolnosti su uzrokovale i veću potražnju - pa tako i veću cijenu energenata, sirovina, a i čitav lanac dostave još ne radi kako treba. Što se toga tiče, izvjesno je i da će u dogledno vrijeme ponuda narasti - dakle cijene će opet pasti.
Ali kad se tome već pribroje čak negativne kamate centralnih banaka kako bi plasirale novac, onda su prognoze složenije. Američki Fed je najavio kako će sljedeće godine u dva koraka povećati eskontnu stopu što je izazvalo paniku među špekulantima na burzi koji su se godinama već naučili na poplavu državnog novca, ali bez pada njegove vrijednosti, piše DW.
Thomas Mayer iz ekonomskog instituta Flossbach von Storch u Kölnu već odavno negoduje zbog niske diskontne stope Evropske centralne banke. On ne misli da je panika među špekulantima na berzama opravdana, ali i ovaj puta upozorava kako "stari mehanizmi" kojima centralne banke mogu obuzdati inflaciju - više ne funkcioniraju jer su 'ispucani', piše u gostujućem komentaru za list Die Welt.
Ako vjerujete da će inflacija doći, onda će i doći…
"Evropska centralna banka ne može uvesti više temeljne kamatne stope bez da ugrozi stabilnost visoko zaduženih zemalja kao što je Italija", upozorava i Gabriel Felbermayr iz Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu.
A kad se sve zbroji, to znači da ćemo se morati naviknuti na višu stopu inflacije. Taj institut procjenjuje kako će ove godine ona biti 2,6%, najviša još od 2008. ali niti to nije kraj: "Morat ćemo se naviknuti na porast cijena čak i kad prođu učinci pandemije."
Friedrich Heinemann iz Centra za evropska ekonomska istraživanja u Mannheimu se također pomalo brine i to iz više razloga. Prvi je psihološki: osobito u SAD već mnogi vjeruju kako dolazi inflacija - a već tako će ona i doći. A onda kad je stopa inflacije u SAD trenutno dostigla čak 5%, tu bi se doista moglo upasti u čarobni krug:
"Tih 5% inflacije u SAD je doista bio pravi šok. Znamo da su cijene i plaće u SAD mnogo fleksibilnije nego u Evropi pa je tako i stopa poskupljenja mnogo snažnije reagirala na oporavak konjunkture. Ali tako visok postotak je ipak bio iznenađenje."
Milijarde paketa podrške neminovno utječu na vrijednost novca
Drugi je čak još ozbiljniji: ovog ožujka su SAD odlučile upustiti se u najveći paket obnove gospodarstva u povijesti te zemlje u visini od 1,9 bilijuna dolara - to je 8% BDP-a te zemlje i više nego dvostruko nego što je burzovna vrijednost svih tvrtki izlistanih u njemačkom DAX-u. A takva gomila novca će neminovno utjecati i na njegovu vrijednost.
"Bidenova vlada stvara dugove brzinom kakva se nije vidjela nikad u doba mira. A Fed s Powellom još uvijek nudi 0% kamata kako bi se uopće mogli financirati tako historijski visoki deficiti", konstatira Heinemann.
To se u određenoj mjeri može vidjeti i u Europi, ali "europski ministri financija su kod novih dugova još uvijek male bebe u usporedbi s američkom ministricom Yellen. Ta mješavina zaduživanja, otkupa vrijednosnica od centralne banke i nula posto diskontne stope je u SAD već tako ekstremna da onda dolazi do neugodnog iznenađena inflacije."
U svakom slučaju već raste pritisak na središnje banke neka "smire" prijeteću inflaciju, pogotovo kad je riječ o otkupu vrijednosnica. No tržište novca je već postalo pravi narkoman u svojoj ovisnosti od "jeftinog" novca centralnih banaka. Već smanjivanje te "doze" bi moglo uzrokovati šok na tržištu novca.
Mogu li centralne banke još nešto učiniti?
"To je velik problem", priznaje Heinemann.
"U Evropi, SAD i Japanu se već decenijama smatra kako su centralne banke garancija stabilnosti banaka, tržišta dionica i država. Do sad je sve išlo dobro zato jer već decenijama nismo niti imali neki pravi udar inflacije. Možda je to sad ispit, jesu li centralne banke stvarno još slobodne i neovisne boriti se za stabilnost cijena. Tu imam mojih dvojbi i za ESB i za Fed, mada iz različitih razloga", kaže ekonomist iz Mannheima.
Jer Sjedinjene Države ne mogu sebi dopustiti nagli i trajni pad vrijednosti na berzama jer će tako ugroziti ne samo privatni imetak, nego i tamošnje penzione fondove. A Evropa sebi ne može priuštiti visoke kamate bez opasnosti za zemlje koje grcaju u dugovima kao što je Italija i koje "potpuno vise na boci negativnih kamata ESB", kaže Heinemann.
A ta ovisnost se još povećala u doba pandemije tako da centralne banke stvarno mogu doći u situaciju da bukne inflacija - i da nemaju nikakve instrumente da je obuzdaju.
Sad je pravi trenutak!
Ipak, šanse ima - ali treba i pameti i odlučnosti. I treba početi odmah: "Bilo bi dobro da i Lagarde u ESB i Powell u Fedu oprezno, ali brzo promjene smjer. Što prije počnu pripremati tržište na izlazak iz ekstremne ekspanzije, to će lakše izbjeći da će kasnije morati 'do daske' stisnuti kočnicu", kaže ekonomist.
Rješenje se čini logičnim i jednostavnim: upravo ovi paketi konjunkturne pomoći trebaju zamijeniti to umjetno održavanje niskih kamata kod zaduženih zemalja. Sad je pravi trenutak: Evropska komisija je upravo počela slati prve milijarde iz paketa od 750 milijardi pomoći oporavka od pandemije u države članice.
"Bolji trenutak za ESB polako prekinuti tu drogu nula posto kamata se jedva može očekivati", smatra Heinemann.
