Samit u Budimpešti na kojem su se trebali sresti Donald Trump i Volodimir Putin, otkazan je. Da budemo iskreni, jedva da je bio i zakazan, a onda ga je predsjednik Trump otkazao.

„Nije mi se činilo da ćemo stići tamo gdje moramo stići“, rekao je američki predsjednik novinarima.

I to nije sve. Ranije Trump nije ispunio prijetnje dodatnim pritiskom na Rusiju, više preferirajući "mrkve" nego "štap" u svojim odnosima s Kremljom.

Za sada je svoje mamljenje "mrkvom" odložio. Umjesto toga, nametnuo je sankcije za dvijea velike ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil.

To vjerovatno neće natjerati predsjednika Putina na promjenu stava u ratu. Ali je znak Trumpove frustracije zbog Kremljove nespremnosti na bilo kakav kompromis ili ustupke da bi se okončalo ratovanje u Ukrajini.

Manje diplomatski

Rusi ne reaguju blagonaklono na „štap“. Jučer je Putin rekao novinarima da su nove američke sankcije „neprijateljski čin“ i pokušaj vršenja pritiska na Rusiju.

„Ali nijedna zemlja koja drži do sebe i nijedan narod koji poštuje sebe nikada ništa ne odlučuje pod pritiskom“, poručio je.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev bio je manje diplomatski.

„SAD su naš neprijatelj, a njihov pričljivi ‘mirotvorac’ je sada potpuno krenuo putem rata s Rusijom. Odluke koje su donesene predstavljaju čin rata protiv Rusije“, napisao je na društvenim mrežama. 

Četvrtakovo izdanje tabloida Moskovsky Komsomolets bilo je nešto manje dramatično, ali očigledno nepovoljno. Novine su kritikovale „kapricioznost i promjenjivost Rusije glavnog pregovaračkog partnera.“

Pa šta se promijenilo? Umjesto da se žuri na drugi samit, kao što je učinio za prvi koji je održan na Aljasci, ovaj put je predsjednik Trump bio malo oprezniji.

Zatražio je od državnog sekretara Marca Rubia da pripremi teren za samit s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom kako bi se osiguralo da ima smisla putovati u Budimpeštu.

Ubrzo je postalo jasno da nema smisla i da novi samit vjerovatno neće donijeti proboj. Rusija je žestoko protiv Trumpove ideje o zamrzavanju trenutnih linija u Ukrajini.

Kremlj je odlučan da preuzme kontrolu, barem nad cijelim regionom Donbasa u istočnoj Ukrajini. Već je zauzeo i okupirao veliki dio.

Ali predsjednik Volodimir Zelenskij odbija prepustiti Rusiji one dijelove Donbasa koje Ukrajina još uvijek kontrolira.

Moskva bi pozdravila drugi američko-ruski samit. Prvi, na Aljasci, bio je diplomatski i politički uspjeh za Kremlj. Crveni tepih u Anchorageu za predsjednika Putina simbolizirao je povratak Rusije na međunarodnu scenu i neuspjeh Zapada da izoluje Moskvu.

Tokom protekle sedmice ruski državni mediji su uživali u ideji samita s predsjednikom Trumpom u Evropi, ali bez Evropske unije za stolom. Ruski komentatori su predloženi sastanak u Budimpešti prikazali kao udarac u lice Briselu.

Pod svojim uslovima

Istovremeno, malo ko ovdje je vjerovao da bi, čak i ako bi se održao, samit u Budimpešti mogao donijeti rezultat kakav Moskva želi.

Neke ruske novine su pozivale rusku vojsku da nastavi borbe.

„Nema nijednog razloga da Moskva pristane na prekid vatre,“ izjavio je jučer Moskovsky Komsomolets.

To ne znači da Kremlj ne želi mir. Želi. Ali samo pod svojim uslovima. A trenutno ti uslovi nisu prihvatljivi za Kijev i, čini se, za Vašington.

Ti uslovi obuhvataju više od same teritorije. Moskva zahtijeva da se riješe ono što naziva „ukorijenjenim uzrocima“ rata u Ukrajini, sveobuhvatni pojam kojim Rusija proširuje svoje zahtjeve uključujući obustavu širenja NATO saveza na istok.

Također se široko vjeruje da Moskva zadržava cilj da prisili Ukrajinu da se vrati u ruski orbit.

Da li je Donald Trump spreman dodatno pojačati pritisak na Rusiju? Moguće. Ali isto tako je moguće da se jednog jutra probudimo i opet nađemo u drugom raspoloženju.

„U igri Trumpovog vučenja konopca, Rusija ponovo vodi. U par sedmica prije sastanka u Budimpešti, Trump će biti povučen u suprotnom smjeru telefonskim pozivima i posjetama iz Evrope. Zatim će ga Putin opet povući na našu stranu“, napisao je Moskovsky Komsomolets nakon najave samita u Budimpešti.