Da Rusija Vladimira Putina ima službeni slogan, on bi vjerovatno glasio onako kako je to jednom u intervjuu rekao ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov: "Rusija je takva kakva jeste i mi se toga ne stidimo". Ipak, nedavno se pojavila i ažurirana verzija koja na mnogo načina sažima Rusiju 2026. godine.
Nakon što je primila nagradu od predsjednika Putina, veteranka pop i folk muzike Nadežda Babkina poručila je publici u Kremlju da se Rusija nikada neće slomiti zahvaljujući jedinstvenom, multietničkom genetskom kodu koji je drži na okupu, dodavši da se svako kome se to ne sviđa može slobodno otrovati. To je zemlja koja se ne izvinjava, ne kaje i ne pristaje na kompromise, baš poput samog Vladimira Putina.
Otkako je naredio potpunu invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik nije pokazao ni trunke žaljenja zbog svoje odluke niti namjeru da prekine sukobe, pa je tako ove sedmice Rusija pokrenula još jedan masovni napad raketama i bespilotnim letjelicama širom Ukrajine, i to uoči godišnjeg Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
Više od četiri godine rata sa susjedom ne čini se kao najbolja reklama za zemlju koja traži strana ulaganja, no napadi na Ukrajinu se nastavljaju, a javni stav predsjednika Putina o ratu ostaje čvrst jer on i dalje zahtijeva da Ukrajina prepusti Rusiji kontrolu nad cijelom regijom Donbas. V
ladimir Putin se nije promijenio, ali jedna stvar u Kremlju jeste, a povezana je sa Donaldom Trumpom. Prošle godine ruski zvaničnici su djelovali uvjereno da će im američki predsjednik pomoći u postizanju mirovnog sporazuma za Ukrajinu pod uslovima Moskve. Nakon američko-ruskog samita u Anchorageu na Aljasci prošlog ljeta, visoki ruski zvaničnici mjesecima su oduševljeno govorili o "duhu Anchoragea", kao da su Trump i Putin postigli razumijevanje o Ukrajini na korist Moskve.
Međutim, mirovni sporazum se nije ostvario. Nedavno je Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov za rusku državnu televiziju izjavio da ne zna ništa o "duhu Anchoragea" i da nikada nije upotrijebio taj izraz, što je jasan znak da je taj duh počeo da isparava, a to bi mogao biti jedan od faktora koji potpiruju očitu frustraciju Vladimira Putina.
Rat iscrpljivanja stigao pred vrata ruskih građana
Ono što je čelnik Kremlja zamislio kao kratkotrajnu "specijalnu vojnu operaciju" pretvorilo se u krvavi rat iscrpljivanja koji je ušao u petu godinu, donoseći Rusiji goleme gubitke na ratištu, značajnu štetu ekonomiji i tehnološki pad. Štaviše, rat se približio ruskim granicama jer danas ukrajinske bespilotne letjelice dosežu duboko u Rusiju, a rafinerije nafte i druga energetska infrastruktura redovito su na meti.
Prošlomjesečni veliki napad dronovima na Moskovsku regiju pokazao je da se protivvazdušna odbrana oko glavnog grada može probiti, a zbog straha od napada, godišnja Parada pobjede na Crvenom trgu 9. maja održana je u smanjenom obimu. Hiljade međunarodnih sankcija stavile su ogroman pritisak na rusku ekonomiju, proračunski deficit raste, a privreda stagnira. Kremlj na ove izazove odgovara eskalacijom i masovnim zračnim napadima na ukrajinske gradove, ne preuzimajući odgovornost već kriveći Kijev za nedavni napad na studentski dom u Starobilsku, u okupiranom dijelu istočne Ukrajine, gdje je prema zvaničnim ruskim podacima poginuo 21 student.
Očekuje se da će se Putin i ove godine na forumu u Sankt Peterburgu sastati s glavnim urednicima međunarodnih novinskih agencija i održati govor, ali zasad ništa ne upućuje na to da će signalizirati promjenu stava o Ukrajini. Ipak, unutar Rusije postoje znakovi rastućeg javnog diskursa o tome je li vrijeme za okončanje rata, čak i u strogo kontrolisanom medijskom prostoru.
Politički analitičar Vasilij Kašin nedavno je za časopis Russia In Global Affairs, koji ima bliske veze s vanjskopolitičkim establišmentom, zaključio kako je cilj uklanjanja antiruskog režima u Ukrajini u ovoj fazi suštinski neostvariv bez potpune vojne okupacije cijele zemlje na duže vrijeme, što je za Rusiju tehnički neizvedivo.
Pukotine u sistemu i cenzura članaka o porazu
Nekoliko dana kasnije, prorežimski tabloid Moskovski Komsomolec citirao je političkog komentatora Aleksandra Nosoviča koji je naveo da je stručna zajednica podijeljena na one koji se zalažu za nastavak operacije do ostvarenja ciljeva i one koji smatraju da je vrijeme da se ona završi, jer najgori scenario nije čak ni poraz, već beskonačna operacija.
U istim je novinama advokat Dmitrij Krasnov ustvrdio da su kroz rusku istoriju izgubljeni ratovi i ponižavajuća primirja redovito vodili do novih iskoraka, reformi i novih pobjeda, te da su veliki geopolitički gubici ponekad bili korisniji od blistavih pobjeda.
U zemlji čija je nacionalna ideja oblikovana oko koncepta Rusije kao nacije pobjednika, bilo je zapanjujuće vidjeti takav članak u štampi koji otvoreno nagovještava da bi Rusija trebala okončati rat u Ukrajini bez postizanja svojih ciljeva.
Da javni diskurs ipak ima svoje stroge granice, pokazalo se samo nekoliko dana kasnije. Pri pokušaju ponovnog čitanja tog teksta na internetu, na ekranu se pojavila poruka da stranica nije pronađena i da je pristup odbijen, čime je Kremlj jasno stavio do znanja šta se smije, a šta ne smije preispitivati.