Dok rat Rusije protiv Ukrajine ulazi u petu godinu, sigurnosne službe Ujedinjenog Kraljevstva sve glasnije upozoravaju da bi zemlja – ako bi uopće došlo do direktnog sukoba s Moskvom – mogla izdržati tek nekoliko sedmica, prenosi BBC.
Podsjetnik koliko su geopolitičke tenzije visoke dao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je početkom decembra poručio:
“Ne planiramo rat s Evropom. Ali ako ga izazovu – spremni smo odmah.”
Prvi znak rata: nestanak signala, haos u sistemima plaćanja i energiji
Stručnjaci navode da bi moderni rat počeo ne eksplozijama, nego sabotažom: padom mobilnih mreža, gašenjem interneta, nemogućnošću plaćanja, kvarovima u isporuci hrane i energije.
Razlog je jednostavan – zapadna infrastruktura počiva na mreži podmorskih kablova i energetskih linija koje su već godinama na meti ruskih izviđačkih brodova.
Britanska mornarica nedavno je zbog toga nabavila podvodne dronove za nadzor kritične infrastrukture.
“Nema dokaza da Britanija ima plan za rat duži od nekoliko sedmica”
Na londonskoj konferenciji „Borba u dugom ratu“, vojni analitičari iz RUSI-ja upozorili su da britanska vojska trenutno ne bi mogla podnijeti dug ratni sukob.
Hamish Mundell iz RUSI-ja kaže:
“Medicinski kapaciteti su ograničeni. Logistika spora. Plan izgleda kao da se zasniva na pretpostavci da žrtava – neće biti.”
Slično upozorava i Justin Crump, vojni analitičar i bivši oficir:
“Nedostaje streljiva, artiljerije, vozila, protuzračne odbrane… Ne postoji kapacitet za obnovu jedinica.”
Rusija: loše opremljena, ali ogromna
Procjene britanske obavještajne službe pokazuju da je Rusija pretrpjela preko milion žrtava od početka invazije, ali i dalje uspijeva ubrzano popunjavati redove.
Ruska industrija je već tri godine na “ratnom pogonu”, proizvodeći dronove, rakete i artiljerijske granate u količinama koje Zapad trenutno ne može pratiti.
Britanska vojska: 74.000 vojnika na papiru, ali stvarna snaga još manja
Ujedinjeno Kraljevstvo danas troši tek 2,5% BDP-a na odbranu, dok Rusija ulaže gotovo 7%.
Broj britanskih vojnika spremnih za raspoređivanje procjenjuje se na samo 54.000 – manje nego što Rusija izgubi u nekoliko mjeseci borbi.
Gdje bi izbio sukob? Baltik na ivici
NATO najviše brine mogućnost da Rusija, nakon Ukrajine, testira odlučnost Zapada na Baltiku.
Najugroženije tačke uključuju:
- Suwalki koridor između Poljske i Litvanije, ključan za NATO
- Estonski grad Narva, gdje većina stanovništva govori ruski
- Arktički arhipelag Svalbard, gdje Moskva već ima uporište
Neprijateljske akcije već viđene u Britaniji
Litvinenko, Skripal, slučaj Dawn Sturgess – sve su to napadi povezani s ruskim sigurnosnim strukturama.
Upozorenje je jasno: Rusija ne bi nužno ginula britanske gradove raketama – hibridni udari već su realnost.
Uloga NATO-a i nepredvidiv faktor – Donald Trump
Iako britanski vojni stručnjaci tvrde da se UK vjerovatno ne bi borila sama, ključno pitanje ostaje:
Bi li Donald Trump poslao američke trupe u odbranu EU teritorija poput estonske Narve?
Za sada – niko ne zna.
Keir Giles iz Chatham Housea upozorava:
“Prava, slobode i prosperitet koje Britanci uzimaju zdravo za gotovo – danas su stvarno ugroženi. Ako dođe do rata, životi će se morati drastično promijeniti.”