Najmoćnija figura u Bosni i Hercegovini potvrdila je da se povlači sa funkcije. Christian Schmidt obavlja funkciju međunarodnog visokog predstavnika od 2021. godine, što predstavlja drugi najduži mandat među svim visokim predstavnicima. Njegovo vrijeme na toj poziciji bilo je obilježeno sukobima i kontroverzama, piše ugledni BBC o odluci Christiana Schmidta da okonča svoju službu u Bosni i Hercegovini.
BBC dalje navodi kako njegovo imenovanje nikada nije odobrila Rusija, a sada se čini da je izgubio i podršku Sjedinjenih Američkih Država, što njegovu poziciju čini neodrživom. Šire pitanje jeste ima li Ured visokog predstavnika uopće budućnost i, ako nema, šta bi to značilo za Bosnu.
Schmidtova aktivnija uloga
"Ova funkcija potiče iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan razorni etnički sukob u zemlji.
Visoki predstavnik, kojeg imenuju Ujedinjene nacije, treba osigurati poštivanje sporazuma i posjeduje široka ovlaštenja kako bi držao pod kontrolom često zavađene etno-političke lidere u zemlji.
Tokom svog mandata kao visoki predstavnik, Paddy Ashdown je poznato koristio takozvane 'bonske ovlasti', smijenivši 60 bosanskih Srba zvaničnika u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja saradnje s Haškim tribunalom.
Ashdown je zbog toga dobio ne baš laskavi nadimak 'Vicekralj Bosne'. Kasniji nosioci ove funkcije bili su znatno povučeniji. Međunarodni podržavaoci Bosne i Hercegovine fokusirali su se na to da se domaći lideri sami nose sa svojim problemima", navodi BBC.
U tekstu piše kako se neuspjeh takvog pristupa ogleda u Schmidtovoj aktivnijoj ulozi nakon njegovog imenovanja.
"Više puta je koristio bonske ovlasti kako bi blokirao separatističke zakone koje je promovisao lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, koji je ignorisao te zabrane. Taj sukob doveo je do toga da Dodik dobije jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija.
Dodik izlazi kao pobjednik?
Međutim, čini se da bi Dodik dugoročno mogao izaći kao pobjednik. Njegovo skupo angažovanje lobista u Washingtonu isplatilo se kada su SAD ukinule dugogodišnje sankcije protiv njega.
Ciničari su primijetili da je Dodik nakon toga podržao dodjelu velikog projekta gasovoda do tada malo poznatoj američkoj kompaniji povezanoj s porodicom Trump. Nasuprot tome, čini se da su Schmidtove rezerve prema tom projektu koštale njega podrške Washingtona.
Sljedeći potez mogao bi biti presudan za budućnost Bosne.
Schmidt kaže da će ostati na funkciji dok ne bude izabran njegov nasljednik. Međutim, Rusija je više puta podržala Dodikove pozive za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Ako SAD zauzmu sličan stav, Bosna bi mogla izgubiti jedinu osobu koja može djelovati kao zaštita od separatističkih ambicija etno-nacionalističkih lidera", piše BBC.