Rusija je pokrenula veliki vazdušni napad na ukrajinske infrastrukturne ciljeve dok pregovori između SAD i Ukrajine na Floridi ulaze u treći dan.

Tokom noći Rusija je lansirala 653 drona i 51 raketu, od kojih je većina oborena, saopštile su vlasti. Jedan napad pogodio je željeznički čvor u gradu Fastiv kod Kijeva, uništivši glavnu stanicu i oštetivši železničke vagone.

Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je napad bio „besmislen s vojnog stanovišta, a Rusi nisu mogli biti nesvjesni toga“.

Ranije su američki i ukrajinski pregovarači pozvali Rusiju da pokaže „ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru“ nakon što pregovori u Moskvi nisu donijeli proboj.

Uništavanje infrastrukture 

Moskva je posljednjih sedmica pojačala napade na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu.

U subotu je ukrajinsko ministarstvo energetike saopštilo da su ruski napadi pogodili energetske objekte u osam regiona, uzrokujući nestanke struje.

U međuvremenu, nuklearni nadzornik UN-a saopštio je da je nuklearna elektrana Zaporožje privremeno izgubila svu eksternu struju tokom noći – po 11. put od kada je Rusija pokrenula punu invaziju na svog susjeda.

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je pokrenulo „masovni napad“ kao odgovor na ono što je nazvalo ukrajinskim napadima na civilne ciljeve.

„Rusija nastavlja da ignorira sve mirovne napore i umjesto toga pogađa kritičnu civilnu infrastrukturu“, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha.

„Ovo pokazuje da nijedna odluka o jačanju Ukrajine i pojačavanju pritiska na Rusiju ne smije biti odložena. A pogotovo ne pod izgovorom mirovnog procesa“, dodao je.

Na Floridi je u saopćenju američkog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa navedeno da su dva dana pregovora sa Rustemom Umerovom, sekretarom ukrajinskog Savjeta za nacionalnu sigurnost, bila „konstruktivna“.

Witkoff i Umerov „dogovorili su se o okviru sigurnosnih aranžmana“ koji bi mogli dovesti do takvog sporazuma i „raspravljali o potrebnim kapacitetima odvraćanja za održavanje trajnog mira“, navodi se u njihovom saopštenju, bez detalja.

Perspektiva okončanja rata zavisila bi od spremnosti Rusije da preduzme „korake ka deeskalaciji i prestanku ubijanja“, dodaje se u saopštenju.

Pregovori, kojima prisustvuje i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, nastavit će se treći dan u subotu.

Tokom pregovora na Floridi ukrajinski tim je obaviješten o nedavnom sastanku između Witkoffa, Trumpovog najvišeg vanjskog izaslanika, i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Napad u Fastivu oštetio je lokomotive.

Witkoff je proveo skoro pet sati s Putinom u Moskvi u utorak, nakon čega je Kremlj saopćio da „nije postignut kompromis“ oko nacrta američkog mirovnog plana.

Kremlj je rekao da je Putin spreman da nastavi sastanke s Amerikancima „onoliko puta koliko je potrebno“, ali Ukrajina i njeni saveznici u Evropi dovode u pitanje Putinovu posvećenost okončanju rata.

U petak je ukrajinski predsjednik Zelenskij rekao da želi „dobiti potpune informacije o onome što je rečeno u Moskvi i o kojim je drugim izgovorima Putin došao da produži rat“.

Izmjene prvobitnog plana

Kijev je tražio izmjene prvobitnog američkog mirovnog plana, koji je u početnoj verziji bio široko viđen kao povoljan za Moskvu kada je procurio u medije. Ažurirana verzija još nije javno objavljena.

Glavna pitanja spora između dviju strana ostaju, uključujući sigurnosne garancije za Ukrajinu nakon rata i teritorijalne ustupke.

Rusija trenutno kontrolira otprilike petinu teritorije Ukrajine, uključujući dijelove Donbasa na istoku – oblast Donjeck i Lugansk.

U intervjuu za India Today u petak, Putin je upozorio ukrajinske trupe da se u potpunosti povuku iz tog regiona ove sedmice, rekavši da će u suprotnom „osloboditi ove teritorije Donbas silom“.

Kijev i njegovi evropski saveznici smatraju da bi najučinkovitiji način da se odvrati Rusija od budućih napada bio da se Ukrajini omogući članstvo u NATO ili da joj se pruže sveobuhvatne sigurnosne garancije.

Rusija se tome odlučno protivi, dok je i Trump više puta nagovijestio da nema namjeru dopustiti Ukrajini ulazak u vojni savez.