Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je u video-poruci kazao da nakon 26 godina poslije, za sve mučnog i tragičnog događaja u regionu, želi i kao sin, brat, rođak, i komšija, i uvijek kao čovjek, uputiti izraze dubokog saosjećanja.
"Uspomena na vašu braću, očeve i sinove obavezuje nas da nikad više ne preispitujemo mir. Sa mračnom prošlošću se moramo suočiti. U okviru tog procesa, Crna Gora kroz Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, u Skupštini čiji sam predsjednik, najoštrije osudila genocid u Srebrenici, kao i one koji ga negiraju", poručio je Aleksa Bečić.
Istakao je da zločinci imaju ime i prezime te da nemaju nikakvu nacionalnost, ni vjeru vjeru.
"Molim sve one, koji ovih dana, brane ovaj ili onaj narod od Crne Gore, da prestanu sa štetnim manipulacijama", kazao je.
Upravo takvim postupanjima, dodao je, oni poimenično određenom pojedincu kojem je ustanovljena krivica kao individualna odgovornost grade živi štit od određene nacije i određene vjere te da samim tim kompromituju tu naciju i tu vjeru.
"Izražavajući spremnost da učinim sve da nikada više ne dođemo u situaciju da izbiju ratni sukobi u okviru kojih će se zbivati bezumni zločini, čije ćemo žrtve sahranjivati decenijama nakon toga, kao i u uvjerenju da nikada više zločin, stradanja, razaranja, barut, i nestabilnost neće biti prva asocijacija na Balkan, još jednom se uime građana Crne Gore i svoje ime poklanjam ubijenim, uz osjećaj dubokog pijeteta prema njima i iskrenog saučešća u bolu članova njihovih porodica. Da njihove duše počivaju u miru, slava im", zaključio je Bečić.
Na obilježavanju 26. godišnjice genocida, u Srebrenici je prisutna visoka delegacija Crne Gore, koju predvodi predsjednik Milo Đukanović i zamjenik premijera Dritan Abazović.
Najmanje 8.372 dječaka i odraslih muškarca i 571 žena ubijeni su u masovnim egzekucijama pod Mladićevom komandom i po naredbi Radovana Karadžića koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio krivim za zločin genocida u Srebrenici.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.
