Bosna i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani, jer je NATO uspostavio i očuvao mir u Bosni i Hercegovini. Građani i narodi Bosne i Hercegovine su trajno zahvalni NATO-u, kazao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović na sastanku Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) i Bosna i Hercegovina, koji se danas održava u Briselu.
Današnji sastanak, na najvišem nivou, dodao je Bećirović, još jednom pokazuje da je Bosna i Hercegovina važna za Alijansu i da je veoma važno ubrzati euroatlantski put naše države.
Podsjetio je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneks 1-A, jasno propisana uloga NATO-a.
"Prema ovom međunarodnom sporazumu, NATO ima mandat i dužnost, kada je to potrebno, uspostaviti svoje snage s ciljem zaštite mira i države Bosne i Hercegovine. Nijedna država izvan Alijanse nema takve čvrste veze s NATO-om kao Bosna i Hercegovina. Za Bosnu i Hercegovinu su posebno važni stavovi s posljednjih samita NATO-a u Madridu 2022. godine, Viljnusu 2023. godine i Vašingtonu 2024. godine". kazao je.
Bećirović smatra da je od izuzetnog značaja pristup Alijanse koji podrazumijeva da se sigurnost Bosne Hercegovine inkorporira u sigurnost NATO-a, kao i važnost zajedničkog djelovanja na snaženju odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine.
Posebno je pozdravio odluku NATO-a da razvije novi paket izgradnje odbrambenih kapaciteta (DCB) za Bosnu i Hercegovinu.
"Paket uključuje projekte koji su veoma važni za jačanje odbrambenih sposobnosti, otpornosti i interoperabilnosti sa NATO-om. Državni organi Bosne i Hercegovine jednoglasno su definirali pravni okvir i opredijelili se za članstvo naše države u NATO-u", istakao je.
Također je naglasio da je BiH usvojila sve ključne zakonske, strateške i druge dokumente u oblasti odbrane i sigurnosti, među kojima su, između ostalih, Zakon o odbrani, Pregled odbrane, Odbrambena politika, Sigurnosna politika, Izjave Predsjedništva BiH o opredjeljenju za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO te Rezolucija Parlamentarne skupštine BiH, u kojoj se jasno kaže da je cilj postati članicom NATO-a.
Pojasnio je da Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine jasno propisuje da će Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.
"Ako neko unutar Bosne i Hercegovine želi da promijeni usvojene zakone i strateške dokumente, može to pokušati da učini samo u skladu s legalnom procedurom i na način kako su ovi akti i usvojeni. Sve dok ne budu promijenjeni navedeni zakoni i dokumenti, oni moraju biti provođeni i obavezujući su za sve. Podsjećam, njih su jednoglasno usvojili državni organi i to glasovima i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, i Ostalih", kazao je.
Bećirović tvrdi da je na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u, Bosna i Hercegovina postigla konkretne rezultate.
Dodao je da su između ostalog, državni organi vlasti usvojili pet godišnjih programa reformi Bosne i Hercegovine, koji su dostavljeni u Brisel, a šesti je u pripremi, usaglasili s NATO-om Individualni prilagođeni partnerski program za period 2025. – 2028, usvojili više od 70 odluka iz oblasti odbrane na sjednicama Predsjedništva BiH u posljednje dvije godine, deklarirali i evaluirali Bataljonsku borbenu grupu lake pješadije OSBiH, koja je uspješno ocijenjena od NATO-a te realizirali važnu posjetu NAC-a Bosni i Hercegovini u 2024.
"Nažalost, rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) je početkom marta ove godine brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, rukovodstvo ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi protiv euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine", kazao je.
Istakao je da su nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine (Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH) u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, usvojile odgovarajuće mjere i odluke kojima su nelegalni akti bh. entiteta RS stavljeni van pravne snage.
Podsjetio je da je Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države.
"Zbog negiranja sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem. Imajući u vidu ove činjenice, navedeni čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni sagovornici, oni su predmet pravosuđa. Zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja mira, od predsjednika bh. entiteta RS i njegovih najbližih saradnika, uvedene su opravdane sankcije Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije, a antidejtonsku politiku osudile su gotovo sve članice NATO-a i cijeli demokratski svijet", istakao je Bećirović.
Također je naglasio da postoje brojni zajednički interesi da BiH što prije postane članica Alijanse.
"NATO i EU put Bosne i Hercegovine su komplementarni. Evidentno je da progres na NATO putu istovremeno približava Bosnu i Hercegovinu članstvu u EU. Sigurnosni i vojni razlozi ogledaju se u činjenici da bi bilo puno efikasnije integrirati Bosnu i Hercegovinu u NATO, nego raspoređivati NATO snage da uspostavljaju mir i sigurnost u državi i regiji. Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u je najbolje rješenje u smislu osiguranja kvalitetnog sigurnosnog okruženja. Članstvo u NATO-u je bitno i zbog političkih razloga. Bosna i Hercegovina bi kao članica NATO-a učvrstila svoj demokratski put i razvoj. Ulazak u NATO bi ojačao regionalnu saradnju, jer dobrosusjedski odnosi pridonose smanjenju sigurnosnih prijetnji. Članstvo u NATO-u stvara pretpostavke za ekonomsku stabilnost i rast stranih ulaganja", istakao je.
Smatra da je izuzetno važno da NATO proaktivno djeluje u Bosni i Hercegovini, uključujući i mjere odvraćanja.
"Veoma je važno osigurati dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni i Hercegovini. To bi bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. U slučaju da se u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, nužno je imati spreman odgovor NATO-a, u skladu s Aneksom 1-A, Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini mogao bi imati katastrofalne posljedice", kazao je.
Dodao je da Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse. To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu i Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama.
"Predlažem usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljem da Bosna i Hercegovina bude što prije pozvana u članstvo NATO-a. I na kraju predlažem da ovakav sastanak, u formatu NAC i Bosna i Hercegovina, bude održavan najmanje jednom godišnje", zaključio je Bećirović, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva Denisa Bećirovića.
