U snažnom i potresnom obraćanju iz Memorijalnog centra Potočari, član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović uputio je emotivnu poruku povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice. Poručio je da genocid nije bio historijska slučajnost, nego planski čin iza kojeg stoje političke i vojne strukture iz Beograda – i upozorio da ideologije koje su do njega dovele i dalje predstavljaju prijetnju
Prenosimo u cijelosti obraćanje člana Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenica“ i ukopa identificiranih žrtava iz jula 1995. godine, u Memorijalnom centru Potočari:
Uvažene porodice žrtava genocida,
poštovane Majke Srebrenice,
ekselencije,
eminencije,
dragi prijatelji,
Danas, u Potočarima, obilježavamo tridesetu godišnjicu genocida počinjenog nad Bošnjacima u i oko Srebrenice. S tugom i poštovanjem ispraćamo na vječni smiraj posmrtne ostatke još sedam nevinih žrtava genocida nad Bošnjacima i iskazujemo duboko saosjećanje s porodicama žrtava.
Prije tri dana, u New Yorku, prvi put u organizaciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), obilježen je Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Hvala svim državama koje su podržale usvajanje Rezolucije koja je važna ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli svijet.
Implementacija Rezolucije je počela. U narednom periodu, dokle god bude postojala ljudska civilizacija, 11. juli će biti Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Prošlo je trideset godina od počinjenog genocida koji je kulminacija barbarske agresije na međunarodno priznatu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Trideset godina od završetka udruženih zločinačkih poduhvata protiv Republike Bosne i Hercegovine, utvrđenih presudama suda Ujedinjenih nacija.
Trideset godina od nezapamćenih masovnih ubistava, mučenja, progona, istrebljenja, deportacija i prisilnog premještanja, kršenja zakona i običaja ratovanja i širenja terora među civilnim stanovništvom.
Trideset godina traganja za posmrtnim ostacima i iskopavanja grobnica žrtava genocida.
Trideset godina suočavanja sa zastrašujućim posljedicama genocida.
Trideset godina bola, tuge i patnje.
Trideset godina borbe za istinu i pravdu.
Trideset godina borbe protiv negiranja i relativiziranja genocida.
Trideset godina hrabre i nepokolebljive borbe Majki Srebrenice.
Trideset godina borbe za sigurniju budućnost svih ljudi.
Poštovani,
sveobuhvatna i planska priprema za izvršenje genocida nad Bošnjacima trajala je godinama. Srbijanski režimski mediji su godinama prije genocida Bošnjake nazivali “fundamentalistima”, “ekstremistima”, “teroristima”, “izdajnicima” i drugim pogrdnim imenima. Miloševićev režim je putem masovnih medija distribuirao otrovni sadržaj. Stepen indoktrinacije je bio toliki da je čak i jedan poslanik u Skupštini Srbije javno poručio da “za jednog Srbina treba ubiti 100 Muslimana”.
Poseban cilj genocidne propagande bio je da se Bošnjaci demoniziraju i kompromitiraju u očima Zapada. Ovaj prljavi cilj diskreditiranja Bošnjaka na Zapadu ponovo je aktiviran. Zato Zapad i Bosna i Hercegovina ovaj put moraju veoma ozbiljno i na vrijeme shvatiti namjere ponovnog pokretanja manipulantske i opasne propagande koja je 1990-ih godina uzrokovala katastrofalne posljedice.
Nažalost, u godini kada obilježavamo tridesetu godišnjicu genocida nad Bošnjacima, ponovo smo svjedoci monstruozne i zastrašujuće propagande protiv Bosne i Hercegovine – države koja je važan i pouzdan dio Globalne antiterorističke koalicije.
Ne zaboravimo:
Bestijalna politička i medijska kampanja bila je uvod u jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata – genocid nad Bošnjacima.
Zločin genocida nad Bošnjacima nije bio historijska slučajnost. On je planiran, organiziran, finansiran i brutalno izvršen.
Poštovani,
znam da i danas ima onih koji ne vole da čuju istinu o ulozi rukovodstva Republike Srbije, na čelu sa Slobodanom Miloševićem, u počinjenju genocida. Moja obaveza je da o tome javno govorim.
Zato, posebno skrećem pažnju na sljedeće činjenice:
- Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu pokrenuta je iz Beograda;
- Bez vojne, logističke, finansijske i druge podrške iz Beograda ne bi bilo moguće izvršenje genocida u i oko Srebrenice;
- Kadrovskom politikom i aktivnostima paravojske tzv. Republike Srpske, od 1992. do kraja 1995., rukovođeno je iz Beograda, iz Generalštaba Vojske Jugoslavije;
- Originali zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije svjedoče da je tadašnji predsjednik Srbije znao za počinjenje genocida nad Bošnjacima;
- Na sastanku Vrhovnog savjeta odbrane u Beogradu, 25. augusta 1995., predsjednik Srbije je ratnog zločinca Ratka Mladića dočekao kao heroja i čestitao mu na “vojnom uspjehu”.
Rukovodstvo u Beogradu je znalo da je agresorski rat protiv Republike Bosne i Hercegovine suprotan međunarodnom i nacionalnom pravu. O tome, između ostalog, svjedoči i izjava člana Vrhovnog savjeta odbrane, Momira Bulatovića, koji je rekao: ako ovi zapisnici padnu u ruke stranaca, deset godina će nas držati pod sankcijama
Svijet mora znati ove činjenice.
Bosna i Hercegovina se ne može braniti šutnjom, već argumentiranim i odlučnim kazivanjem istine.
Istinu o ulozi srbijanskog režima Slobodana Miloševića moramo govoriti ne samo zbog prošlosti, već i zbog sadašnjosti i budućnosti.
Aktuelno rukovodstvo Srbije treba izvući dugoročnu pouku iz presude Međunarodnog suda pravde kojom je ova država osuđena da je prekršila Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Pozivam rukovodstvo Srbije da suštinski odbaci politiku ugrožavanja nezavisnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine, kao i drugih država u regiji.
Pozivam rukovodstvo Srbije da gradimo međudržavne odnose na bazi ravnopravnosti i međusobnog poštovanja. To je zajednički interes građana Bosne i Hercegovine i Srbije
Poštovani,
trideset godina poslije počinjenog genocida, suočimo se i dugoročno razmislimo o nekoliko ozbiljnih i upozoravajućih činjenica:
- Ideologija i politika koje su dovele do genocida još prijete i ne smiju se podcjenjivati.
- Bošnjaci kao narod nisu otklonili opasnost od novog genocida.
- Zločin genocida može zaustaviti samo jaka država i ljudi koji su spremni da je brane.
Dame i gospodo,
uprkos počinjenom genocidu i izvršenoj agresiji nismo se predali, nismo poklekli i nikada nećemo.
Mir nije siguran ako ga ne branimo.
Istina nije neuništiva ako je ne pamtimo i ne čuvamo.
Pravde nema ako se za nju ne borimo.
Na kraju, još jednom upućujem riječi poštovanja, saosjećanja i solidarnosti prema porodicama žrtava genocida.