Nedostatak ljekara jedan je od najvećih izazova zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini. Odlazak medicinskog kadra u inostranstvo, veliki broj odlazaka u penziju i nedovoljan priliv novih stručnjaka iz godine u godinu dodatno opterećuju zdravstvene ustanove.
Početkom ovog mjeseca 31 ljekar Kantonalne bolnice Livno i Doma zdravlja Livno podnijeli su otkaze nezadovoljni odnosom Vlade Livanjskog kantona i resornog ministarstva prema njihovim zahtjevima za poboljšanje materijalnih prava. Situacija se smirila, nakon što je Kantonalna vlada pristala na njihove zahtjeve.
Poziv Ministarstvu zdravstva, ali...
Predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH Marina Berberović kaže za Raport da u FBiH generalno nedostaje svih specijalista.
Na to, prema njenim riječima, Sindikat već dugo upozorava, a tražili su da Federalno ministarstvo zdravstva, na čijem je čelu Nediljko Rimac, krene pratiti koja su to deficitarna zanimanja i kako ih i što prije upotpuniti.
'Da se što češće raspisuju deficitarne specijalizacije, da se nađu poticaji za te specijalizacije kako bi se mladi doktori koji završe fakultet odlučili za najdeficitarnije specijalizacije. U Livnu smo nedavno imali kolektivne otkaze, a to je jedan od kantona sa najvećim deficitom kadrova u odnosu na broj stanovnika, pogotovo što gore imate bolnicu koja zahtijeva 24-satnu njegu i brigu o pacijentima. U Livnu imate dva ginekologa i dva anesteziologa koji dežuraju i još jedan koji radi smjene i pripravnosti za transport', kaže Berberović.
Zbog ovakve situacije prinuđeni su dolaziti ljekari specijalisti iz drugih ustanova kako bi se pacijentima mogla pružiti kontinuirana zdravstvena briga, međutim, to nije rješenje. Napominje kako je slična situacija i u urgentnoj medicini.
'U malo kojoj Hitnoj pomoći u FBiH imate specijaliste urgentne medicine, većinom se to pokriva tako što u Hitnoj pomoći rade doktori medicine koji tek završe fakultet, ali ne treba naglašavati koliko je urgentna medicina odgovorna, nema se nekada vremena tražiti savjet drugog specijaliste, nego morate imati znanja i iskustva za reagirati odmah u najbitnim situacijama', navodi Berberović.
Kao primjer navodi Hercegovačko-neretvanski kanton gdje je u dvije Hitne pomoći zaposlen samo po jedan specijalista.
'Druge hitne se pokrivaju doktorima medicine. Ne radi se ništa na tome da se obezbijedi dovoljan broj specijalista. U Posavskom kantonu smo nedavno imali jednog internistu kardiologa na cijelom području, nisam sigurna da li se situacija promijenila. To je sigurno nešto što govori da se ne može pacijentima pružiti pravovremena usluga i da se stvaraju liste čekanja dok se dođe na pregled. Onaj ko odobrava i traži specijalizacije o tome mora voditi računa na vrijeme', upozorava Berberović.
Smatra kako konkurse za specijalizaciju treba raspisivati deset godina prije nego neki specijalista ode u penziju. Potrebno je da, nakon specijalizacije, koja traje 5-6 godina, novi specijalista radi uz starijeg kolegu nekoliko godina.
'Ni o tome se ne vodi računa, obično se raspisuju specijalizacije tek kada je ovaj otišao u mirovinu što je kasno. Kao sindikat smo htjeli razgovarati s Federalnim ministarstvom, nudili se više puta, pozivali da krenemo mijenjati zdravstvo jer ga možemo dobro posložiti, ali nismo naišli na razumijevanje s druge strane. Nije bilo interesa da se otvori pitanje velikih reformi kako bi sutra bilo bolje. I ovaj ministarski mandat je prošao sa malim promjenama, a velike suštinske stvari nisu se riješile', dodaje Berberović.
Zbog trenutne situacije mnogi strahuju da bi moglo doći do kolapsa zdravstvenog sistema. Berberović kaže i da takva opcija ostaje otvorena.
'Potrebe stanovništva sve su veće, imate migracije zdravstvenog kadra kako untuar BiH, tako i prema vani. Školovanje jednog ljekara je jako skupo. Da dobijete jednog specijalistu to je cijena od blizu pola miliona KM. Mi ga isporučimo besplatno zemljama iz okoline. O tome se malo govori i razmišlja, mislim da je to rasipanje novca kojeg ionako nema dovoljno i koji bi se mogao usmjeriti za nabavku opreme i poboljšanje drugih usluga', dodaje Berberović.
Livanjski kanton je samo jedan u nizu s problemima, a Berberović upozorava da je na redu Srednjobosanski.
'U SBK imate doktore kojima je kolektivni ugovor istekao oko Nove godine. Po prvi put imamo situaciju od prije par mjeseci gdje su pregovori dovedeni do kraja s nekim dogovorom. Pružena je ruka i ostao je samo potpis, ali je ministar izašao s informacijama da mijenjaju ponudu i povlače ono što je bilo dogovoreno. To do danas nije riješeno. Trenutno je u proceduri organizacija generalnog štrajka. Mislim da se pokreće arbitraža za poslove koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka i čim to bude završeno imat ćemo generalni štrajk u SBK', rekla je Berberović.
Neujednačeni koeficijenti
Najveći problem ljekara su neujednačeni koeficijenti. Upozorava da oni moraju biti isti na području cijele FBiH.
'Ovakvim pojedinačnim rješavanjima kao što je Livno i SBK, svakih 2-3 mjeseca imamo probleme u nekom kantonu, pacijenti ostaju bez usluge, idu štrajkovi i kolektivni otkazi. Drugačije se, očito, ne može do rješenja. To su pitanja koja su se mogla riješiti na nivou FBIH, ali nije bilo interesa. Ostaje da vidimo do kada će se problemi prelijevati iz jednog kantona u drugi', zaključuje Berberović za Raport.