Cijene nafte snažno su porasle, dok su berzanski indeksi zabilježili pad na početku trgovanja nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda izveli napade na Iran. Američka sirova nafta u nedjelju navečer poskupjela je i do osam posto, na oko 72 dolara po barelu, da bi se potom stabilizirala na približno 71 dolar. Brent nafta, koja predstavlja globalnu referentnu cijenu, u jednom trenutku je skočila više od 12 posto, na oko 82 dolara, ali se kasnije povukla ispod 78 dolara. U petak je cijena Brenta iznosila nešto više od 73 dolara po barelu, prenosi CNN.
Istovremeno, berzanski indeksi su u minusu. Terminski ugovori na S&P 500, Nasdaq i Dow Jones pali su za oko jedan posto. S druge strane, terminski ugovori kompanija iz energetskog sektora, poput Exxona i Chevrona, porasli su za približno dva posto, dok su dionice kompanija iz namjenske industrije, kao što su Northrop Grumman i Lockheed Martin, zabilježile blagi rast.
Početni rast cijena nafte, iako izražen, uglavnom je bio očekivan i kretao se u okviru procjena analitičara za tržište koje je uzdrmano, ali ne i u stanju panike. Cijene su rasle i uoči napada na Iran. Trgovci procjenjuju da bi trenutni poremećaji mogli biti kratkotrajnog karaktera. Ipak, ostaje značajna neizvjesnost u vezi s obimom i trajanjem sukoba, za koji je predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi mogao trajati sedmicama.
Analitičari upozoravaju da bi ozbiljnija eskalacija, vakuum moći, napadi koji bi poremetili proizvodnju ili dugotrajnije zatvaranje Hormuškog moreuza mogli pogurati cijenu nafte na 100 dolara po barelu ili više. U takvom scenariju, protiv kojeg se tržište trenutno kladi, cijene goriva mogle bi naglo porasti, što bi dodatno opteretilo potrošače i povećalo inflatorne pritiske.
Iran ima značajnu ulogu na globalnom tržištu nafte. Riječ je o velikom proizvođaču koji kontroliše ključni pomorski pravac za transport sirove nafte i izvozi je zemljama s velikom potražnjom, poput Kine. Prema podacima OPEC-a, Iran posjeduje treće najveće dokazane rezerve nafte na svijetu.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici saopćili su da će povećati dnevnu proizvodnju za 206.000 barela, nakon što su ranije pauzirali postepena povećanja. U četvrtom kvartalu prošle godine proizvodnja je povećana za 137.000 barela dnevno. Iako bi dodatna ponuda mogla ublažiti rast cijena, energetski analitičari ne očekuju da će imati snažniji utjecaj na tržište.
Hormuški moreuz, uski plovni prolaz uz južnu obalu Irana, ključna je ruta za transport nafte iz zemalja poput Saudijske Arabije i Kuvajta prema svjetskim tržištima. Iran kontroliše njegov sjeverni dio. Kroz moreuz dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte, što čini približno petinu globalne dnevne proizvodnje. Američka agencija za energetske informacije (EIA) naziva ga „kritičnim naftnim prolazom“.
Azijske ekonomije, uključujući Kinu i Indiju, bile bi posebno pogođene eventualnim zatvaranjem ovog prolaza. Čak i blaži poremećaji u isporukama iranske nafte imali bi globalne posljedice, budući da je nafta roba kojom se trguje na svjetskom nivou i čija cijena reaguje na poremećaje bilo gdje u lancu snabdijevanja.
Stručnjaci upozoravaju da bi vojni sukob s Iranom mogao izazvati trenutan rast veleprodajnih cijena goriva, što bi se postepeno prelilo i na maloprodajne cijene na benzinskim pumpama. Prosječna cijena goriva u SAD-u trenutno iznosi 2,98 dolara, blago iznad najnižih nivoa zabilježenih od 2021. godine. Novi talas poskupljenja mogao bi prekinuti trend stabilizacije cijena i dodatno povećati troškove života.