Astronomi već decenijama pokušavaju da otkriju da li se u neposrednoj blizini crvene supergigantske zvijezde Betelgez nalazi skrivena pratilja. Sada su došli do novog, snažnog dokaza: uočena je gusta gasna brazda, nalik tragu koji brod ostavlja u vodi, kako se kreće kroz gornje slojeve Betelgezove atmosfere. Naučnici vjeruju da je taj trag stvorila nevidljiva prateća zvijezda.
Betelgez, čiji se crvenkasti sjaj jasno vidi u sazviježđu Oriona, nalazi se oko 650 svjetlosnih godina od Zemlje. Toliko je velika da bi u nju moglo stati više od 400 miliona Sunca, a upravo zbog svoje blizine i sjaja predstavlja jednu od najviše proučavanih džinovskih zvijezda.
Jedna od njenih najvećih zagonetki je zašto joj se sjaj mijenja u ciklusima od oko šest godina. Naučnici sumnjaju da je uzrok tome nevidljiva pratilja, nezvanično nazvana "Betelbadi", kojoj je predloženo ime Sivara (Siwarha), što na arapskom znači "njena narukvica".
Nova posmatranja, prikupljana tokom posljednjih osam godina, po prvi put su pokazala direktan efekat te pratilje na Betelgez. Primećen je gust trag gasa koji se kreće kroz spoljašnju atmosferu zvijezde, tačno u regionu gdje Sivara kruži.
"To je pomalo kao brod koji se kreće kroz vodu. Prateća zvijezda stvara talasni efekat u Betelgezovoj atmosferi koji možemo da vidimo u podacima", rekla je Andrea Dupri iz Harvard–Smithsonian centra za astrofiziku, vodeća autorka studije prihvaćene za objavljivanje u časopisu Astrophysical Journal.
Astronomi vjeruju da Sivara obiđe Betelgez jednom u šest godina, što se poklapa sa periodičnim promjenama u sjaju veće zvijezde. Trag gasa primećen je neposredno nakon što je Sivara, iz perspektive Zemlje, prošla ispred Betelgeza.
Betelgez ima oko 15 puta veću masu od Sunca i prečnik koji je čak 1.400 puta veći. Njena atmosfera je toliko rasprostranjena da se prostire daleko izvan zamišljene "površine" zvijezde, zbog čega mala pratilja bukvalno "probija" kroz gusti gas.
"Ako biste Betelgez smjestili u centar Sunčevog sistema, njegova površina bi dopirala do Jupiterove orbite", objasnila je Dupri.
Tim naučnika je koristio podatke sa svemirskog teleskopa Habl, kao i sa više zemaljskih opservatorija, prateći promjene u brzini i smjeru kretanja gasova u spoljašnjim slojevima atmosfere. Ti poremećaji, kako navode, predstavljaju jasan potpis prolaska prateće zvijezde.
"Sivara 'uzburkava' proširenu atmosferu Betelgeza dok kruži, ostavljajući za sobom brazdu koja utiče na ono što mi vidimo sa Zemlje", rekao je koautor studije Morgan Maklaud.
Ovi nalazi dodatno podržavaju ranija istraživanja koja su ukazivala na postojanje pratilje i pomažu da se razjasne dugogodišnje nedoumice oko Betelgezovih promjena u sjaju. Pored šestogodišnjeg ciklusa, zvijezda pokazuje i kraći, oko 416 dana, što je tipično za crvene supergigante.
Praćenje Betelgeza ima širi značaj jer može pomoći astronomima da bolje razumiju i druge udaljene džinovske zvijezde. Posebnu pažnju privukao je događaj iz perioda 2019–2020, poznat kao "Veliko tamnjenje", kada je Betelgez naglo potamnjela, što je u jednom trenutku podstaklo spekulacije o mogućoj skoroj supernovi. Kasnije je utvrđeno da je uzrok izbacivanje velike količine prašine.
Naučnici sada vjeruju da prisustvo Sivare igra ključnu ulogu u dugoročnim promjenama sjaja.
"Pronalaženje ovog traga znači da sada možemo bolje da razumijemo kako se ovakve zvijezde razvijaju, kako gube materijal i kako na kraju eksplodiraju kao supernove", rekla je Dupri.
Sudbina same Sivare ostaje neizvjesna. Prema procjenama, gravitacione sile je polako privlače ka Betelgezu, što bi moglo dovesti do njihovog spajanja u narednih oko 9.000 godina.
"Moguće je da se zvijezde spoje čak i prije nego što Betelgez eksplodira kao supernova", rekao je Maklaud.
Astronomi očekuju da će Sivara ponovo postati povoljno pozicionirana za posmatranje 2027. godine, a cilj im je da je po prvi put direktno uoče.
"Vidjeti pratilju bio bi konačan dokaz njenog postojanja", poručuju istraživači.