Daleko od sunčeve svjetlosti, među hodnicima Sesalačke pećine, uočen je mikroorganizam do sada nepoznat u svijetu nauke.
Pronađen je u brisu slijepog miša, inače redovnog stanovnika ove pećine, a poslije višemjesečnih analiza utvrđeno je da je riječ o novoj vrsti gljive.
Pošto je otkrivena na šišmišu, naučnici su je simbolično nazvali Gamsia batmanii, po mračnom vitezu s crnim plaštom i maskom slijepog miša – Betmenu.
Riječ je o mikroorganizmu koji nije opasan za čovjeka jer ne može rasti na 37 stepeni, ali bi potencijalno mogao biti rizičan za slijepog miša, za šta su potrebna dodatna ispitivanja.
Sve gljive u pećinskim i drugim okruženjima su važne jer se hrane raznim raspadnutim ostacima biljaka i životinja i tako doprinose kruženju materije i proticanju energije u ekosistemu. Mogu se naći u vazduhu, zemljištu ili sedimentima, ali je ovo prvi put da je izolovana upravo iz pećine.
Od prvog uočavanja do potvrde da je riječ o novoj vrsti prošle su dvije godine, a 3. januara 2026. zvanično je objavljen naučni rad kojim je gljiva i formalno priznata.
Ali otkud ova gljiva u ovom području i zašto su slijepi miševi važni?
Sesalačka pećina, na oko dva kilometra od sela po kojem je dobila ime, smještena je između planina Rtanj i Slemen. Predstavlja jedno od značajnijih staništa slijepih miševa, gdje naučnici već više od deset godina sprovode istraživanja u saradnji s lokalnim ekološkim društvima.
Tokom terenskog rada otkrivene su brojne kolonije različitih vrsta slijepih miševa, među kojima i evropski dugokrilaš (Miniopterus schreibersii).
Na njegovoj koži je, kako su kasnije pokazale analize, pronađena upravo ova vrsta gljive.
Još nije poznato da li ju je mali sisar slučajno pokupio iz okoline ili ona živi kao dio njegove mikroflore i ima zaštitnu ulogu.
Slijepi miševi su izuzetno važni članovi svakog ekosistema u kojem žive. Oni prirodno kontrolišu brojnost insekata koji su štetni za poljoprivredu i mogu biti prenosioci zaraznih bolesti. Praktično nam osiguravaju zdraviju hranu.
Zato je važno štititi pećinska staništa, ali i same slijepe miševe.
Kraški predjeli bogati pećinama predstavljaju prirodne filtere za vodu, a u područjima s krečnjačkom podlogom često se bilježi njen bolji kvalitet. U ovoj pećini otkrivene su još dvije nove vrste organizama za nauku – beskičmenjaci.
Često mislimo da se nove vrste otkrivaju samo u prašumama, a zapravo ih imamo i u vlastitom komšiluku.
Oni su za naučnike svojevrsna zagonetka jer imaju snažan imuni sistem i spadaju među najdugovječnije sisare u odnosu na veličinu tijela. Neke vrste mogu živjeti i do 42 godine. Aktivni su uglavnom ljeti, a sisari su poput nas.
Od Đokovića do Obame
Naučnici često inspiraciju za imena novih vrsta pronalaze u poznatim ličnostima, stvarnim ili izmišljenim.
Sitni, svijetlonarandžasti insekti bez očiju, s razvijenim čulom mirisa, nazvani su Duvalius djokovici po jednom od najboljih tenisera svih vremena – Novaku Đokoviću.
Zlatni tvrdokrilci bez očiju, s izduženim nogama i antenama, Remyella spanovicae, dobili su ime po Ivani Španović, jednoj od najuspješnijih atletičarki u skoku u dalj i troskoku.
Po Miku Džegeru, pjevaču britanske grupe Rolling Stones, nazvan je puž Anomphalus jaggerius, dok je gitarista Kit Ričards inspirisao naziv morskog stvorenja koje je izumrlo prije 250 miliona godina, Perirehaedulus richardsi.
Po američkom predsjedniku Donaldu Trampu nazvana je i jedna vrsta vodozemca, otkrivena 2018. godine.
Rekorder je ipak Barak Obama, po kojem je nazvano čak 14 različitih vrsta – uključujući pauka iz Kalifornije i malu koralnu ribu s Havaja.