Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je danas da Bosna i Hercegovina ne može povući već odobrena sredstva iz grantova i zajmova bez prethodne ratifikacije sporazuma, naglašavajući da je riječ o jasnoj i obavezujućoj proceduri.
Govoreći o radu Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Krišto je istakla da je u dosadašnjem mandatu održana 171 sjednica, na kojima je razmotreno više od 4.100 materijala, uključujući zakone, odluke, pravilnike, strategije i druge dokumente iz nadležnosti ove institucije.
Naglasila je da je Vijeće ministara radilo u kontinuitetu, uz poseban fokus na ključni vanjskopolitički cilj – članstvo u Evropska unija. Prema njenim riječima, u prethodnom periodu ostvaren je značajan reformski iskorak, što potvrđuju i izvještaji Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu, prema kojima su institucije BiH u potpunosti uskladile vanjsku i sigurnosnu politiku s politikama Evropske unije.
Kada je riječ o zakonodavnim reformama, Krišto je navela da je Vijeće ministara usvojilo 25 nacrta zakona, od kojih 17 ima oznaku EU, te da je tokom protekle godine usvojena i reformska agenda, dokument koji zahtijeva saglasnost svih nivoa vlasti u BiH.
Na današnjoj sjednici razmatran je i napredak u pripremama za sklapanje sporazuma o zajmu i grantu. Ministar finansija i trezora Srđan Amidžić nije prisustvovao sjednici, ali je, kako je navela Krišto, zatraženo da nadležne institucije dostave cjelovitu informaciju o trenutnoj fazi procesa i dinamici potrebnoj za ratifikaciju sporazuma.
„Sredstva iz grantova i kredita ne mogu se povući bez prethodne ratifikacije“, naglasila je Krišto.
Podsjetila je i na realizaciju projekta Fonda solidarnosti, u okviru kojeg je Bosna i Hercegovina dobila 45,7 miliona eura od Evropske komisije, dodajući da se trenutno čekaju povratne informacije evropskih institucija o procedurama za daljnje korištenje tih sredstava.
Osvrćući se na širi kontekst, Krišto je kazala da su institucije Evropske unije trenutno snažno opterećene geopolitičkim izazovima, što je, prema njenom mišljenju, dovelo do usporavanja procesa prema BiH. Istakla je da postoje i unutrašnji izazovi, ali da se određena usporenost bilježi i na strani evropskih institucija.
Uprkos tome, poručila je da institucije u BiH moraju iskoristiti naredni period za ispunjavanje preostalih obaveza na evropskom putu, uključujući Zakon o sudu BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača, koja se već nalazi u drugom krugu razmatranja u Vijeću ministara.
„Ako u narednih 15 dana ili mjesec usvojimo potrebne zakone, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti termin za održavanje prve međuvladine konferencije s Evropskom unijom“, poručila je Krišto, naglašavajući da mora biti jasno ko snosi odgovornost za eventualne zastoje.