Nemirni ruski vulkan Bezimeni izbacio je oblake pepela na visinu od 10.000 metara krajem novembra, u erupciji koja bi planinu mogla približiti njenoj izvornoj visini od preko 3.000 metara.
Bezimeni je kupolasti stratovulkan na Kamčatki, na ruskom Dalekom istoku. Potpuno se urušio 1956. godine, ali je studija iz 2020. otkrila da je gotovo ponovo izrastao, a erupcije poput one koja je stvorila oblak pepela 26. novembra su razlog.
Studija je zaključila da bi planina trebala dostići svoju visinu prije kolapsa između 2030. i 2035. godine.
Prije sedam decenija, Bezimeni se uzdizao najmanje 3.113 metara iznad nivoa mora. Zatim je 30. marta 1956. snažna erupcija raznijela padinu vulkana, urušila vrh i pretvorila kupolastu planinu u stjenoviti amfiteatar u obliku potkovice.
Gotovo odmah potom, planina je počela ponovo da se formira unutar tog amfiteatra.
Tokom godina, Institut za vulkanologiju i seizmologiju u Kamčatki, pratio je rast planine terenskim radom, web kamerama i osmatračkim letovima.
Serija fotografija snimljenih tokom letova između 1949. i 2017. pokazuje da je vulkan gotovo dostigao svoju prethodnu visinu, saopštili su istraživači 2020. godine. Između 1956. i 2017. planina je prosječno dodavala 26.400 kubnih metara dnevno.
"Najviše nas je iznenadio brz rast nove vulkanske strukture," rekli su koautori studije Aleksandar Belousov i Marina Belousova, vulkanolozi iz Instituta za vulkanologiju, za Live Science.
U prosjeku, vulkan proizvodi nekoliko eksplozivnih erupcija godišnje. U erupciji krajem novembra, osim gustog oblaka pepela, zabilježene su i vrele lavine gasa i stijena poznate kao piroklastični tokovi, izvijestio je 2. decembra "Smithsonianov" globalni vulkanološki program.
Kako vulkan ponovo dostiže svoju izvornu visinu, stabilnost njegovih padina postaje važno pitanje, navode Belousov i Belousova.
"Poznato je da slične vulkanske strukture unutar kratera u obliku potkovice mogu doživjeti još jedan veliki kolaps i, kao rezultat toga, veliku eksplozivnu erupciju," istakli su oni.
Snimci iz zraka analizirani 2020. pokazali su da vulkan ne samo što izbacuje eksplozivne oblake pepela i gasa, već i raste kroz tzv. efuzivne erupcije, neeksplozivne tokove lave. Prvi takav tok zabilježen je 1977. godine.
Slojevi ove efuzivne lave sagradili su Bezimeni ponovo u stratovulkan u obliku kupole.
"Prikupljeni podaci su veoma važni, jer omogućavaju vulkanolozima širom svijeta da naprave dugoročne prognoze ponašanja različitih vulkana koji su u prošlosti pretrpjeli velika urušavanja", naveli su istraživači.