Intenziviranje aktivnosti američkih partnera oko projekta Južne plinske interkonekcije predstavlja dugo očekivanu priliku za Bosnu i Hercegovinu, posebno u energetskom sektoru, poručio je Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BH komiteta CIGRE, gostujući u emisiji Plenum Federalne televizije.
Bičakčić je istakao da se s američke strane jasno vidi ozbiljnost i upornost, dok domaće institucije još uvijek ne prate isti tempo.
„Ono što mi vidimo jeste snažna upornost i intenziviranje aktivnosti sa američke strane – brojni sastanci, kako diplomatski, tako i sa predstavnicima privrede koji će biti uključeni u realizaciju projekta. S druge strane, kod nas tek treba ubrzati procese“, naglasio je Bičakčić.
Američki investitori kao prekretnica za bh. energetiku
Dolazak američkih investitora u energetski sektor BiH Bičakčić smatra izuzetno značajnim, podsjećajući da se na takvu priliku čekalo decenijama.
„Pozdravljam dolazak ozbiljnih američkih investitora u infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini. Na to smo čekali 20 i više godina i sada se konačno ukazuje šansa. Vjerujem da ćemo imati dovoljno pameti i znanja da je iskoristimo i s američkim partnerima napravimo dobar posao“, rekao je.
Naglasio je da Južna plinska interkonekcija nije samo novi plinovod, već strateški projekat koji BiH donosi sigurnije i stabilnije snabdijevanje energijom.
„Ovo je prilika da gasna privreda u BiH dobije dvostruko napajanje, jer trenutno imamo samo jednu konekciju. To otvara prostor za dalji razvoj sistema, uključujući i mogućnost povezivanja prema Banjoj Luci“, istakao je Bičakčić.
Koncesioni model, plinske elektrane i politička volja
Govoreći o zakonskom okviru, Bičakčić je rekao da postojeća regulativa omogućava realizaciju projekta bez ozbiljnijih prepreka.
„Zakon o Južnoj interkonekciji već postoji. Najavljene izmjene su minimalne i mogu se provesti u hodu. Ranije se razmišljalo o kreditima i vlastitim sredstvima, a sada se ide na koncesioni model, što je racionalniji i drugačiji pristup“, pojasnio je.
Posebno je naglasio da bi koncesioni model mogao olakšati saradnju s Hrvatskom, gdje je potrebno izgraditi oko 80 kilometara gasovoda i osigurati kapacitete na LNG terminalu na Krku.
Osvrćući se na planove koji uključuju i izgradnju plinskih elektrana, Bičakčić je rekao da je riječ o logičnom paketu.
„Ako računamo na Južnu interkonekciju, moramo računati i na tržište plina. Plinske elektrane to tržište obezbjeđuju. Realno je da jedna elektrana bude u Kaknju, druga u Tuzli, a treća vjerovatno u Mostaru“, naveo je.
Plin, kako je rekao, neće zamijeniti postojeće izvore energije, ali ima važnu tranzicijsku ulogu.
„Plin je tranzicijsko gorivo, tako ga tretira i Evropska unija. Ne rješava sve, ali je ključan u kriznim situacijama, kada cijene električne energije eksplodiraju“, kazao je.
Na pitanje o državnoj imovini, Bičakčić smatra da se i po važećim zakonima može djelovati.
„Proglašenjem javnog interesa i eksproprijacijom po tržišnim cijenama problem se može riješiti. To je standardna procedura – ako se hoće raditi“, rekao je.
Zaključio je da je ključ svega politička volja.
„Ako se hoće – može se uraditi brzo i efikasno. Ako se neće, razlozi da se ništa ne uradi uvijek će se naći“, poručio je Bičakčić u Plenumu Federalne televizije.