Prvi rezultati američkih izbora na sredini mandata u 7 sati po našem vremenu pokazuju da je Republikanska stranka vodila na izborima za Zastupnički dom sa 190 osvojenih mjesta dok je Demokratska imala 167. Važniji je trend, crveni republikanci su dobili 5 mjesta koliko su plavi demokrati izgubili. Dosad su plavi demokrati imali 220 od 435 mjesta. U izborima za Senat situacija je i dalje gotovo izjednačena. Demokrati imaju 47 sigurnih mjesta, a republikanci 46. U Senatu je odnos snaga bio izjednačen, 50 predstavnika svake stranke. Zanimljivo ovi izbori su izbacili i jednu zvijezdu republikanaca -Ron DeSantis. On će biti veliki problem i za Joe Bidena, ali i za Donalda Trumpa, piše Jutarnji.
Kamala Harris donosi odlučujući glas u Senatu
Prema sadašnjim se rezultatima može zaključiti da bi republikanci mogli, kako se očekivalo, osvojiti Zastupnički dom što je očekivano na sredini mandata. U Senatu bi demokrati mogli sačuvati jedan glas viška koji im donosi potpredsjednica Kamala Harris. Takav bi razvoj situacije otežao rad administraciji predsjednika Joea Bidena. Ali ne u mjeri u kojoj bi to bilo kad bi republikanci kontrolirali i Senat.
Može se dakle sumirati da je biračko tijelo ostalo snažno podijeljeno. Ali da nije došlo do najavljivanog snažnog otklona prema sadašnjoj opoziciji. Što bi mogao biti vjetar u jedra administraciji Joea Bidena u sljedeće dvije godine iako će imati ozbiljne teškoće u Zastupničkom domu. Jer, biračko im tijelo nije okrenulo leđa u mjeri u kojoj se to najavljivalo iako je podrška predsjednika na svega 39%.
Ron DeSantis nova zvijezda američke politike
Takav bi ishod, posebno ako možda uspiju sačuvati Zastupnički dom, vjerovatno vodio prema lošem izboru demokrata. Prije svega prihvatanju moguće predsjedničke kandidature Joea Bidena za drugi mandat. Što bi bila loša odluka posebno u svjetlu glatke pobjede Rona DeSantisa za poziciju guvernera Floride. Vrlo je vjerovatno da bi republikanac iz savezne države Floride u kojoj se hispanoameričko tijelo okreće crvenoj stranci bez većih problema pobijedio Bidena. Mlad je, prodoran, ima vremena prilagoditi retoriku neopredijeljenim biračima.
Iako još ne znamo rezultate utrke za Senat u Pennsylvaniji, gdje se natječe Mehmet Oz (Dr. Oz) i demokratski “ćelavi div” John Fetterman (ovaj potonji vodi, ali svega 1,2%. NBC ipak projicira njegovu pobjedu, a takvom je ishodu sklon i Fox News). Sadašnji rezultati pokazuju da kandidati kojima je bivši predsjednik Donald Trump dao podršku i nisu prošli pretjerano dobro. Što bi mogao biti presudni argument da Republikanska stranka ne stane iza njegove najavljene kandidature za predsjedničku nominaciju. DeSantis je nova zvijezda.
Republikanci pred teškim izazovom
Crvena stranka će se, ako osvoji Zastupnički dom, naći pred teškim izazovom. Ako će djelovati destruktivno mogli bi za to biti kažnjeni na sljedećim izborima. Agencija Bloomberg je to dobro sažela: “Realno, primirje nije vjerovatno. Ali kada se sazove sljedeći Kongres, obje se strane suočavaju s izborom: potrošiti sljedeće dvije godine na ekshibicije i simboliku ili raditi zajedno na rješavanju problema iz stvarnog života.” A izazovi su brojni i teški, od ekonomije do sigurnosti na unutarašnjem i vanjskom planu.
The Wall Street Journal je napravio prvu sliku biračkog tijela koja pokazuje da su demokrate vjerovatno spasile žene. One su im dale više glasova dok su muškarci ostali skloniji republikancima. Dobra je vijest za demokrate da su uz njih mladi, do 24 godine, čak 53%. Bijelci su i dalje republikanci (57%), a čak je 14% crnog biračkog tijela na strani te stranke. Koja se oslanja na slabije obrazovane birače, posebno iz ruralnih područja. Gradove osvajaju demokrati, a njihovom je biračkom tijelu pitanje pobačaja bilo izuzetno važno (77%).
Polarizacija ostaje i dalje glavno obilježje SAD-a. Što sugerira da neće biti tako potrebnih reformi koje bi trebale promijeniti anakrone mehanizme izbornog sistema. Poput elektorskog sistema izbora predsjednika i Senat u kojem Aljaska ima jednak broj glasova kao i Kalifornija.
Dobra će vijest biti ako ne bude svađa oko izbornih rezultata. Jer bi to moglo signalizirati da se biračkom tijelu vraća povjerenje u izborni sistem.
