Povodom Svjetskog dana prašuma, koji se širom svijeta obilježava 14. septembra, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održano je predavanje na temu „Prašume u Bosni i Hercegovini“. Predavanje je održao prof. dr. Sead Vojniković sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Prašume i drugi očuvani prirodni ekosistemi predstavljaju dragocjeno prirodno naslijeđe čija vrijednost nadilazi granice država i postaje globalno dobro čovječanstva. Njihova uloga u očuvanju rijetkih i ugroženih vrsta, prirodnih procesa, te kao referentnih mjesta za naučna istraživanja i edukaciju, čini ih strateškim resursom u vremenu klimatskih promjena i zelene tranzicije.
Perućica, Janj, Loma i nove otkrivene prašume
Bosna i Hercegovina, smještena u srcu Dinarskog luka, i dalje čuva značajne ostatke iskonskih šuma. Među njima se izdvajaju prašumski rezervati Perućica, Janj, Loma, Ravne Vale, Plješevica, Bobija, Trstionica i Crni Vrh.
Profesor Vojniković podsjetio je da BiH danas ima oko desetak opisanih prašuma, a posljednjih godina otkrivene su i nove – među njima i prašuma Spudešnica između Banovića i Kladnja. Ona je, kako je naglašeno, posebno važna jer se nalazi na rubu Panonije, područja snažno pogođenog klimatskim promjenama, i pruža jedinstvenu priliku za praćenje njihovih posljedica.
„Nekadašnji nedostatak, danas prednost“
Prema riječima prof. Vojnikovića, historijske okolnosti doprinijele su očuvanju bosanskohercegovačkih prašuma.
''Naša zemlja bila je izuzeta iz snažnog talasa industrijske revolucije, što je omogućilo očuvanje ekosistema koji su u ostatku Evrope nestajali još od srednjeg vijeka. Ono što je nekada bio nedostatak, danas je naša prednost – imamo neke od posljednjih iskonskih šuma u Evropi .''– istakao je.
Potreba za snažnijom zaštitom
Međunarodne studije pokazuju da prašume čine manje od 0,7 posto ukupne šumske površine Evrope, što ih čini rijetkim i neprocjenjivim. Njihova uloga u očuvanju ugljika, zaštiti biodiverziteta i ublažavanju klimatskih promjena čini ih ključnim resursom za održivi razvoj.
U zaključku je naglašeno da Bosna i Hercegovina mora dati prioritet reviziji i proširenju mreže zaštićenih područja, posebno kroz formalizaciju zaštite postojećih prašuma i kategorizaciju novootkrivenih lokaliteta.