Bosna i Hercegovina danas slavi Dan državnosti. Prije tačno 80 godina održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) u Mrkonjić-Gradu.
Na skupu u tom momentu najvišeg zakonodavnog organa u BiH usvojene su odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine. Datum početka sjednice, 25. novembar, slavi se kao Dan državnosti BiH.
Osnivačka skupština ZAVNOBiH-a, ujedno i prvo zasjedanje, održano u noći 25. i 26. novembra 1943. godine. Osnivačku skupštinu je činilo 247, a od toga 193 delegata sa pravom glasa.
Sjednica je počela 25. novembra u 19 sati, a završeno je 26. novembra u četiri sata ujutro.
Historijski bitne tačke dnevnog reda su 6, 7, 8 i, naročito, tačka 9 (rezolucija) koja je predstavljala izraz težnji za obnovu državnosti BiH i ravopravan status kao federalne jedinice u okviru Jugoslavije.
Osnivačka skupština je izabrala 173 vijećnika ZAVNOBiH–a. Potom je izabran Prezidijum ZAVNOBiH–a koji je imao 31 člana.
Predsjednik Prezidijuma bio je Vojislav Kecmanović, a potpredsjednici Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar-Stari.
"Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Narodi Bosne i Hercegovine učestvovat će ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije", dio je historijske Rezolucije ZAVNOBiH-a.
Na svom trećem zasjedanju ZAVNOBiH je prerastao u Narodnu skupštinu BiH.
U Mrkonjić Gradu je 1943. obnovljena bosanskohercegovačka državnost i ZAVNOBiH je definirao Bosnu i Hercegovinu kao ravnopravnu jugoslovensku federalnu jedinicu, unutar koje će svi živjeti u slobodi i jednakosti.
