Kafa u Bosni i Hercegovini nije samo bezalkoholno piće, to je snažan društveni fenomen koji prožima svakodnevni život, rituale druženja i gostoprimstvo. Od jutarnje šoljice kod kuće, preko pauza na poslu, do dužih susreta s prijateljima u kafićima, kafa je gotovo konstanta u danu mnogih građana.
Ovaj dugogodišnji običaj doprinio je tome da BiH zauzima značajno mjesto kada se govori o potrošnji kafe u regiji i šire. Prema podacima međunarodnih statistika, potrošnja kafe po stanovniku u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosila je oko 14,7 kg godišnje, što je značajan rast u odnosu na prethodne periode i svrstava zemlju među višim pozicijama globalno, posebno u grupi od 161 zemlje praćenih pokazatelja potrošnje.
Nemamo svoju proizvodnju
Kultura ispijanja kafe u BiH snažno je ukorijenjena u tradiciju. Bosanska kafa, pripremljena u džezvi, obično crna, često bez mlijeka, smatra se simbolom domaćeg identiteta i gostoprimstva. Često je to piće koje se nudi gostima kao izraz dobrodošlice i znak pažnje. Osim tradicionalne domaće pripreme, veliki broj građana konzumira i espresso ili druge moderne varijante, posebno među mlađim generacijama.
Jasno, Bosna i Hercegovina ne proizvodi sirovu kafu jer klimatski i geografski to nije moguće, tako da se sve potrebe domaćeg tržišta zadovoljavaju uvozom kafe iz inostranstva.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da se u BiH uvozi velike količine kafe svake godine. Tako smo, prema podacima UIO u prvih 11 mjescei ove godine uvezli 16.813.959,27 kilograma kafe čija je vrijednost 199.415.492,10 KM. Podatak da je skoro 200 miliona KM potrošeno na uvoz kafe, još jače podupire tezu o zemlji koja je među vodećim po količini koja se koristi po broju stanovnika.
Bez konkurencije, bit će ovo godina u kojoj su bh. građani najviše potrošli na kafu. Ne zbog veće količine uvoza, nego zbog veće cijene kafe na svjetskom tržištu. U istom periodu prošle godine uvezeno je 17.936.494,29 kilograma kafe, što je više nego od januara do novembra ove godine, ali koštalo puno manje nego ove godine (157.370.802,40 KM).
Inače, početak 2025. godine donio je novo talasanje cijena na bh. tržištu, a među proizvodima koji su najviše poskupjeli ističe se kafa. Domaće cijene direktno prate kretanja na svjetskim berzama, gdje je ova sirovina tokom prošle i početkom ove godine dostigla najviše vrijednosti u posljednjoj deceniji.
Klimatske nepogode u najvećim zemljama proizvođačima, poput Brazila i Vijetnama, prouzrokovale su smanjenje prinosa, što je dovelo do lančanog rasta otkupnih cijena.
Situacija na globalnom tržištu
Pritisak se osjetio i u ugostiteljskom sektoru, ali u domaćinstvima. Polako se nameće pitanje, da li za mnoge građane, kafa, simbol svakodnevnog odmora i druženja, postaje luksuz. Potrošači sve češće prelaze na jeftinije brendove, veća pakovanja ili tragaju za akcijama u trgovinama. I pored toga, potrošnja ostaje visoka, jer je kafa duboko ukorijenjena u kulturu življenja u BiH, ali je jasno da se navike mijenjaju pod pritiskom rasta troškova života.
Ekonomisti upozoravaju da bi se trend poskupljenja mogao nastaviti sve dok se situacija na globalnom tržištu ne stabilizira, a proizvođačke zemlje ne nadoknade gubitke u prinosima. Do tada, građani BiH morat će se prilagoditi novim, znatno višim cijenama jednog od najomiljenijih napitaka.
Pregled uvoza kafe u posljednjih pet godina:
2024 . godina - 19.548.003,57 kilograma, 174.005.977,73 KM
2023. godina - 19.514.446,94 kilograma, 138.378.593,29 KM
2022 . godina - 19.565.422,24 kilograma, 142.092.490,05 KM
2021. godina - 22.044.970,45 kilograma, 97.135.681,81 KM
2020. godina - 21.082.698,81 kilograma, 77.674.422,03 KM