„Delikatna ravnoteža uspostavljena nakon rata u BiH je na ivici kolapsa. To je greška vladajuće elite i njenih međunarodnih pomagača“, piše Svetlana Cenić za portal IPG Fondacije Friedrich Ebert, prenosi DW.
Bivša ministrica financija Republike Srpske, Svetlana Cenić, u tekstu objavljenom na portalu ipg-journal.eu fondacije Friedrich Ebert piše o stanju u BiH:
„Kao i često do sada, ova godina je započela tako što je regija Balkana potvrdila svoj imidž eksplozivnog bureta baruta. Ovog vikenda viđeni su srpski političari kako pale šibice 9. januara, kada se obilježavalo 30 godina od kada su bosanski Srbi proglasili Republiku Srpsku. Praznik je prethodno proglašen neustavnim od strane najvišeg suda u zemlji", piše Cenić.
„U status BiH kao bureta baruta se uklapaju i posljednje prijetnje Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH. One bi mogle uzdrmati osjetljivu poslijeratnu ravnotežu u regionu. To, skupa sa ostalim faktorima, doprinosi tome da se BiH nakon tri godine zastoja sada nalazi na rubu potpunog političkog kolapsa. U najgorem slučaju to bi moglo dovesti do raspada zemlje", piše Cenić i postavlja pitanje kako je moglo doći do toga.
„Odgovor ima puno veze s vladajućom elitom u zemlji. Njima je politički najisplativije govoriti o ratu i proizvoditi krize kako bi odvratili pažnju od slabog ekonomskog razvoja. Najbolja "kampanja" koju te elite mogu voditi jest raspirivanje sukoba i poticanje netolerancije. Njihove pobjede se broje samo polovično jer polovica građana ne glasa jer ne vide nikakve razlike između političkih ponuda. Dok neodgovorni političari postaju sve autokratskiji, prosječni birači osjećaju se potpuno nemoćno", navodi Cenić.
Poljska, Mađarska, Turska kao uzori
„U BiH vlast slijedi primjer “demokratskih” zemalja poput Poljske, Mađarske i Turske ograničavajući neovisnost parlamentarnih zastupnika i prebacujući vlast sa visokorangiranih institucija u ruke stranačkih čelnika: Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice", piše Cenić za portal IPG.
Autorica dalje navodi kako se nerealna ekonomska obećanja i naravno njihovo neispunjavanje najbolje „prodaju" ako ih prati jak ideološki narativ.
„Populizam na Balkanu prati snažan euroskeptični stav, jer Europska unija služi kao dobrodošao protivnik kojeg se može okriviti bez posljedica. Zajedno sa strahom od useljavanja, to je popraćeno - ponekad otvorenim, ponekad suptilnim i tihim - rasizmom i antiislamizmom, kao i kritikom raznih manjina. To svesrdno podržavaju politički podržavatelji na međunarodnoj sceni - bilo da je riječ o Rusiji kao mentoru Srba, Turskoj kao mentoru Bošnjaka ili Europskoj uniji koja uvijek brine o svojoj članici Hrvatskoj.
Samo sankcije nisu dovoljne
U konačnici, balkanske elite pokušavaju ostvariti svoje interese i ostati na vlasti. Da bi to učinili, na svjetskoj sceni glume da su predani integraciji i dobrim odnosima s međunarodnim predstavnicima kako bi dobili njihovu podršku kada im ponestane novca. Istodobno se za gotovo sve krivi međunarodna zajednica. Ova igra se igra desetljećima. To je dovelo do lošeg upravljanja nacionalnim resursima, slabljenju institucija, a pojavila se kultura netolerancije i međusobne krivnje", piše Cenić koja zaključuje: „Politička kriza u BiH ne može se prevladati samo sankcijama. Umjesto toga, međunarodna zajednica mora pokazati obnovljeni interes i razviti program koji jača društvenu koheziju i oslanja se najprije na kratkoročne kompromise, a onda na ozbiljan dugoročni reformski proces", piše Svetlana Cenić za portal IPG Fondacije Friedrich Ebert.
