Vijeće ministara BiH jučer je jednoglasno usvojilo nacrt nove Reformske agende koja predstavlja ključni preduslov za pristupanje Planu rasta Evropske komisije, jednom od najambicioznijih ekonomskih mehanizama koje je EU ikada ponudila državama Zapadnog Balkana.
U najkraćem, BiH ovim ulazi u finalnu fazu procesa koji može značiti direktan priliv milijardi eura u domaću ekonomiju – ali pod uslovom da konačno pokaže političku volju da provodi ozbiljne i dugoročne reforme.
Plan rasta je inicijativa Evropske komisije vrijedna 6 milijardi eura, osmišljena kako bi šest država Zapadnog Balkana dobile ubrzani pristup finansijama, tržištima i standardima EU još prije samog članstva.
Za Bosnu i Hercegovinu, prema procjenama iz Brisela, u pitanju je do 1,5 milijardi eura direktne finansijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite.
Ali novac neće doći automatski. Svaka marka iz Plana rasta uvjetovana je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna stuba:
- Ekonomska konkurentnost i digitalizacija
- Funkcionalnost javne uprave i borba protiv korupcije
-Zelena tranzicija i energetska efikasnost
- Vladavina prava i reforma pravosuđa
Šta je BiH jučer usvojila?
Dokument koji je Vijeće ministara jednoglasno usvojilo jeste nacrt Reformske agende za period 2024–2027, koji predstavlja odgovor BiH na zahtjeve Evropske komisije.
Ova agenda je zamišljena kao zajednička platforma entitetskih, državnih i kantonalnih vlasti, uz ključni uslov – da se svi nivoi vlasti obavežu na njen sadržaj i dinamiku provođenja.
Drugim riječima, BiH je konačno priznala da bez unutrašnje koordinacije i političke discipline – novca nema.
Kako EU gleda na BiH?
Brisel je više puta jasno poručio: “Plan rasta nije poklon – on je test.”
Zemlje koje pokažu ozbiljnost, kao što su već učinile Albanija i Sjeverna Makedonija, već koriste prve tranše sredstava.
BiH još nije dobila zeleno svjetlo. Ali jučerašnja odluka Vijeća ministara mogla bi predstavljati prekretnicu – naravno, ako entiteti, kantoni i skupštine budu slijedili ovu odluku kroz konkretne mjere.
Šta sve BiH treba učiniti?
Neki od konkretnih zadataka koji će se tražiti od BiH uključuju:
- Digitalizaciju javnih usluga
- Smanjenje broja parafiskalnih nameta
- Usklađivanje sa EU standardima u oblasti energetike i zaštite okoliša
- Reforme javnih preduzeća i transparentnost budžetske potrošnje
- Depolitizaciju pravosuđa i imenovanja
Drugim riječima – sve ono što domaći lideri već godinama izbjegavaju.
Posljednja šansa?
BiH nije propustila rok – još. Ali u kontekstu sve češćih poruka iz Brisela da se EU "neće baviti onima koji ne žele sebe mijenjati", postaje jasno da Plan rasta može biti posljednja velika razvojna šansa prije ulaska u evropski zamor.
Hoće li domaći političari to iskoristiti ili potrošiti još jednu priliku – kao i mnogo puta dosad – ostaje da se vidi u narednim mjesecima.