Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima ambasador Sven Alkalaj potpisao je prošle sedmice Zajedničku izjavu o uspostavi diplomatskih odnosa između BiH i Kraljevine Tonga.
Ova pacifička otočna država je 183. članica UN-a s kojom je BiH uspostavila diplomatske odnose. Vodi se intenzivna komunikacija sa preostalih devet članica UN-a s kojima još nisu formalno uspostavljeni diplomatski odnosi.
BiH: Angažirana misija pri UN
Kako je Feni potvrđeno u Ministarstvu vanjskih poslova BiH u pitanju su države: Butan, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Madagaskar, Nauru, Palau, Mikronezija, Kiribati i Centralnoafrička Republika.
Misija BiH pri UN u New Yorku, dodaju u Ministarstvu, angažirana je na poslovima uspostave diplomatskih odnosa s ovim državama.
U nekim ranijim slučajevima uspostave diplomatskih odnosa bile su angažirane ambasade BiH u državama gdje postoje i bh. i diplomatsko predstavništvo druge države.
"Trenutno je Misija u New Yorku odabrana za te aktivnosti radi direktne komunikacije. Sve države članice UN imaju svoje predstavnike s kojima je moguć razgovori o uspostavi diplomatskih odnosa.
Brzina uspostave s preostalih devet država zavisit će i od stranih zemalja i njihovih planova i procedura koje trebaju da zadovolje", rečeno je iz MVP-a.
Specifičnost svih ovih devet država je da su geografski vrlo udaljene od BiH i da nemaju posebno razvijenu diplomatsku mrežu. To je vjerovatno i jedan od razloga da do danas s njima nisu uspostavljeni diplomatski odnosi.
Ograničen pristup strancima
Kraljevina Butan je država u južnoj Aziji bez izlaza na more. Nalazi se u planinskom lancu Himalaja. Graniči s Kinom i Indijom s kojom je povezana ekonomski i politički.
U Butanu živi 733.643 stanovnika. Članicom UN-a postala je 1971. godine. Butan je još uvijek prilično izoliran od vanjskog svijeta. Strancima je dopušten pristup samo u pojedina područja zemlje uz ograničen broj viza koje izdaju godišnje.
Papua Nova Gvineja je članicom UN-a postala 1975. godine. Nalazi se u Okeaniji. Zauzima istočnu polovinu otoka Nova Gvineja te otoke Bismarckovog Arhipelaga i sjevernih Solomona s mnoštvom manjih otočića.
Članica je Commonwealtha i britanski kralj formalni je vladar države. Jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta u kojoj živi na stotine različitih plemena.
Govori se više od 700 jezika. Službeni jezik - engleski - razumije manje od pet posto od 10 miliona stanovnika. Papua Nova Gvineja slabo je razvijena. Najveći udjel čini poljoprivreda. To je sektor koji zapošljava tri četvrtine stanovništva.
Država s najnižom tačkom na svijetu
Lesoto je po uređenju kraljevina. U potpunosti je okružena teritorijom Južnoafričke Republike. Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva proglasila je 1966. godine. Iste godine postala je članica Ujedinjenih naroda.
U toj državi živi oko dva miliona ljudi. Lesoto je država s najvišom najnižom tačkom na svijetu. Više od 80 posto državnoga područja je 1.800 metara iznad mora.
Stanovništvo Lesota je među etnički najhomogenijim u Africi. Pripadnici plemena Basuti čine 80,3 posto, Zulu 14,4 posto, a ostali 5,3 posto stanovništva.
Madagaskar je otočna država u Indijskom okeanu. Odvojena je Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike. Istoimeni otok četvrti je po veličini u svijetu. Nacionalni simbol Madagaskara je drvo baobab.
Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko pet posto svih životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji. Od toga su 80 posto endemske. Broji oko 17,5 miliona stanovnika.
Nezavisnost od Francuske, koja je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner zemlje, Madagaskar je stekao 1960. godine. Tada je postao punopravan član UN-a. Madagaskar pripada grupi od 20 najsiromašnijih zemalja svijeta. Gotovo tri četvrtine stanovništva živi od poljoprivrede.
BiH nema odnose ni sa jedinom zemljom bez glavnog grada
Republika Nauru je otočna država u Tihom okeanu nedaleko od ekvatora. Ova zemlja je najmanja izvanevropska država i najmanja svjetska republika. Jedina je država na svijetu bez glavnog grada. Otok je kolonizirala Njemačka pred kraj 19. stoljeća.
Poslije Prvog svjetskog rata potpao je pod upravu Australije, Novog Zelanda i Ujedinjenog Kraljevstva. Nauru je nezavisnost stekao 1968. godine, ali tek 1999. postao je članicom UN-a.
Vađenje fosfata narušilo je okoliš. Bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati.
Od 2001. godine, ekonomija se održava uz pomoć australske vlade. Ona zauzvrat od Naurua traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u Australiju.
Republika Palau još je jedna otočna država u Tihom okeanu s kojom BiH nema uspostavljene diplomatske odnose.
Jedna je od najmlađih i najmanjih država svijeta. Sastoji se od oko 340 koraljnih i vulkanskih otoka. Oni se nalaze na grebenu Kyushu-Palau.
Poseban odnos sa SAD
Samostalnost je stekla 1994. godine nakon što je okončan mandat Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg su vršile Sjedinjene Američke Države. Danas Palau ima poseban odnos sa SAD u obliku slobodne zajednice.
Palau je demokratska republika s predsjedničkim tipom vlade. U državi živi 20.303 stanovnika.
Savezna Država Mikronezija je također otočna država u Tihom okeanu. Obuhvata 607 otoka i otočića rasutih na morskoj površini.
Otoci su uglavnom vulkanskoga porijekla. Okruženi su koraljnim grebenima. Ima poseban odnos udružene države sa Sjedinjenim Američkim Državama. Nezavisnost su proglasili 1986. godine.
Postali su 1991. članica Ujedinjenih nacija. U Mikroneziji živi 135.869 stanovnika. Oko 50 posto BDP-a ostvareno je u poljoprivredi i ribarstvu. Oko 46 posto je u uslužnom sektoru.
Iscrpljena bogata nalazišta fosfata
Republika Kiribati je otočna država u centralnom dijelu Tihog okeana. Pripada joj 33 koraljna otoka i morska grebena ukupne površine 800 kvadratnih kilometara. Raštrkani su na 3,5 miliona kvadratnih kilometara pripadajućeg teritorijalnog mora.
Polovina, od oko 103.000 stanovnika, živi na koraljnom otoku Tarawi. Nezavisnost su stekli 1979. godine od Ujedinjenog Kraljevstva. U zajednicu Ujedinjenih naroda primljeni su 1999.
Do kraja britanske uprave iscrpljena su bogata nalazišta fosfata. Potom se ekonomski razvoj više zasniva na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu.
Centralnoafrička Republika nema izlaz na more. Područje današnje države pripalo je Francuskoj. Ona je velika područja zemlje iznajmila privatnim plantažerima. To je uzrokovalo nekoliko pobuna domaćeg stanovništva.
Godine 1960. zemlja je proglasila nezavisnost i postala članicom UN-a. Ova država etnički je mozaik s više od 80 etničkih grupa koji u njoj žive. Ukupan broj stanovnika je oko pet miliona.
Najveći dio BDP-a ostvaruje se u poljoprivredi. Slijedi uslužni sektor i industrija. Zemlja je bogata mineralima (zlato, dijamanti, ruda bakra, željeza, mangana i mineral uranija), te prirodnim bogatstvima (plodno tlo, hidroenergetski potencijali i šume).
