Usponi i padovi u regionalnim količinama prirodnog snijega će se nastaviti. U prosjeku, skijaška sezona će biti kraća za oko 20 dana do 2050. godine.
"Zimski turisti bi zapravo trebali biti najglasniji u zahtjevima za ambicioznu zaštitu klime", rekao je Andreas Gobiet iz Geosphere Austria na konferenciji za novinare koju su organizovali naučna mreža Diskurs i Centar za klimatske promjene Austrija (CCCA). Ekspert za regionalno klimatsko modeliranje svojevremeno ponovio je istakao da je globalno zagrijavanje u alpskom regionu duplo veće.
Čak i da su pariski klimatski ciljevi postignuti, prema trenutno najboljim klimatskim modelima u ovoj zemlji, povećanje bi bilo oko 2,5 stepeni, uz stabilizaciju na ovom nivou od 2050. godine. Ove vrijednosti se sada mogu posmatrati kao „neizbježne klimatske promjene“, kaže Gobiet. Kada bi se samo zadržale mjere zaštite klime koje su do sada preduzete, alpski region bi vjerovatnije imao temperature od plus 4,4 stepena.
Ako pogledate temperature po sezoni, postaje jasno da su i zime postale znatno toplije najkasnije od 1980. godine. Ovo važi i za "velike nadmorske visine": ako pogledate mjerne stanice na visokim visinama u istočnim Alpima u posljednjih 90 godina, možete vidjeti prosječno povećanje zimi od 2,2 stepena na Schmittenhöheu blizu Zell am Seea, od 1,9 stepeni u Sonnblicku (oba Salzburg) ili 2,4 stepena na Zugspitzeu (Bavarska), izvijestio je stručnjak.
Usponi i padovi u regionalnim količinama prirodnog snijega posljednjih godina će se nastaviti, kaže Gobiet. Ali postoji jasan trend zagrijavanja. To će dodatno doprinijeti sezoni, koja se već primjetno smanjila u nizinama, sa bijelim zimskim pejzažom.
Ako trenutne klimatske modele primijenite na situaciju prirodnog snijega, onda će se dani s prirodnim snježnim pokrivačem većim od deset centimetara smanjiti za 20 dana "na svim visinama" na osnovu statusa 2021. To znači da će na lokacijama ispod 500 metara nadmorske visine do 2050. godine očekivani snježni dani biti gotovo nula. Iznad 2.500 metara, minus od oko 20 dana odgovarao bi minus deset posto dana sa prirodnim snježnim pokrivačem.
To pak znači da će se značaj vještačkog osnježavanja "tehničkim snijegom" značajno povećati u odnosu na status quo, smatra stručnjak. Velika većina lokalnih skijališta već ima snijeg. Najvažnije vrijeme ovdje je decembar, kada ljudi pokušavaju postaviti podlogu za vještački snijeg za skijašku sezonu kada su niske temperature.
