U Moskvi vlada mješavina bijesa, nelagode i prikrivene zavisti nakon američke vojne akcije u Venecueli, u kojoj je uhapšen predsjednik Nicolás Maduro i prebačen u Sjedinjene Američke Države, gdje mu slijedi suđenje u New Yorku. Dok ruski zvaničnici javno osuđuju postupke Washingtona kao grubo kršenje međunarodnog prava, u proratnim i prokremljanskim krugovima sve češće se čuje priznanje da je operacija bila – efikasna.
Kako piše The Guardian, američka akcija izazvala je neugodne paralele s neuspjelim ruskim planovima u Ukrajini. Scenarij koji je Kremlj zamišljao u februaru 2022. godine – brz udar, pad vlasti i kontrola teritorije – nije se ostvario u Ukrajini, ali jeste u Venecueli, i to pod vodstvom američkog predsjednika Donald Trump.
Prikriveno divljenje američkoj operaciji
Zvanična Moskva reagovala je oštro, nazivajući hapšenje Madura opasnim presedanom. Ipak, u komentarima bliskim ruskoj vojsci provlači se drugačiji ton. Prokremljanski Telegram-kanali pišu da je operacija provedena „kompetentno“ i da je upravo tako trebala izgledati ruska „specijalna vojna operacija“.
„Brzo, dramatično i odlučno. Teško je povjerovati da se rat može voditi četiri godine“, navodi se u jednoj objavi, uz jasnu aluziju na dugotrajni rat u Ukrajini i ulogu načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova.
Slične poruke dolaze i od javnih ličnosti bliskih Kremlju. Tehnološka poduzetnica Olga Uskova otvoreno je napisala da osjeća „sram u ime Rusije“, dok je glavna urednica RT-a Margarita Simonjan poručila da Moskva ima razloga da bude „ljubomorna“.
Ograničenja ruske moći
Venecuela je godinama bila jedan od ključnih antiameričkih saveznika Rusije, uz Kinu, Iran i Kubu. Međutim, uprkos ranijim obećanjima podrške Maduru, malo je analitičara vjerovalo da će Moskva moći – ili htjeti – ozbiljno reagovati.
Rusija je duboko uvučena u rat u Ukrajini, a posljednjih mjeseci bilježi slabljenje svojih saveznika i na drugim frontovima. Pad utjecaja u Siriji, problemi Irana i sada udar na Caracas dodatno su razotkrili granice moći Kremlja.
„Situacija je za Rusiju duboko neugodna“, ocijenio je Fjodor Lukjanov, vanjskopolitički analitičar blizak Kremlju. „Maduro je saveznik, ali Rusija jednostavno nema kapacitet da mu pomogne, ni tehnički ni logistički.“
Ukrajina važnija od Venecuele
U pozadini svega stoji hladna politička računica. Prioritet Moskve ostaje Ukrajina i odnos s Trumpom po tom pitanju. Zbog toga Kremlj, uprkos oštrim izjavama, nije bio spreman riskirati dodatno pogoršanje odnosa s Washingtonom zbog Venecuele.
„Za Moskvu je Ukrajina daleko važnije pitanje od Caracasa“, smatra Lukjanov, dodajući da Rusija Madurovu sudbinu vidi kao sekundarnu u odnosu na širu stratešku igru sa SAD-om.
„Zakon jačeg“ kao nova realnost
Ipak, dio ruskih krugova u svemu vidi i mračnu priliku. Hapšenje Madura tumače kao konačni udarac međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i povratak svijetu u kojem dominira sirova sila.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio je da je Trumpov tim „ciničan, ali efikasan“, te da je u ovom slučaju „zakon jačega nadvladao pravdu“.
Za Moskvu, zaključuje Guardian, američka akcija u Venecueli nije samo geopolitički poraz, već i bolno podsjećanje na ono što je Rusija planirala – ali nije uspjela provesti.