Ajkule se često smatraju vukovima samotnjacima, ali nova studija provedena u morskom rezervatu na Fidžiju otkriva da bik-ajkule, umjesto nasumičnog udruživanja, imaju „aktivne društvene preferencije“ i pažljivo biraju svoje partnere.
„Kao ljudi, mi njegujemo niz društvenih odnosa, od neobaveznih poznanstava do najboljih prijatelja, ali također aktivno izbjegavamo određene ljude. Ove bik-ajkule rade vrlo slične stvari“, objašnjavaju istraživači sa Univerziteta u Exeteru (University of Exeter).
Studija je zasnovana na šest godina posmatranja 184 jedinke u tri starosne kategorije: spolno nezrele, odrasle i starije ajkule. Naučnici su ispitivali „veze“ u kojima jedinke ostaju blizu jedna drugoj, kao i složene interakcije poput paralelnog plivanja i ponašanja „vođa-pratitelj“.
Istraživanje je pokazalo da su društvene veze najuobičajenije među odraslim ajkulama, koje najčešće stupaju u interakciju s partnerima slične veličine.
„Suprotno opštim shvatanjima, naša studija pokazuje da ajkule imaju relativno bogate i složene društvene živote. Tek počinjemo razumijevati njihovu društvenost, koja im vjerovatno donosi koristi poput učenja novih vještina, lakšeg pronalaženja hrane i partnera, uz izbjegavanje sukoba“, navode istraživači.
Zanimljivo je da oba spola više vole društvo ženki, ali su mužjaci u prosjeku imali više društvenih veza. Naučnici smatraju da mužjaci, koji su fizički manji od ženki, kroz socijalnu integraciju traže zaštitu od agresivnih sukoba s krupnijim jedinkama.
Dalja analiza je utvrdila da odrasle ajkule čine „jezgro“ društvene mreže, dok su starije i mlađe jedinke generalno manje povezane
Starije ajkule su manje društvene jer im godine iskustva u lovu i parenju čine društvenost manje bitnom za opstanak.
Mlade ajkule rijetko posjećuju rezervat jer se drže staništa bliže obali kako bi izbjegle predatore, uključujući i odrasle bik-ajkule. Ipak, one "hrabrije" mlađe jedinke koje uđu u rezervat uspostavljaju veze s odraslima, što im olakšava socijalno učenje.
„Ova studija koristi podatke s jedne od najduže aktivnih ekoturističkih ronilačkih lokacija na svijetu, što nam je dalo jedinstvenu priliku da pratimo razvoj njihovih odnosa kroz godine“, zaključuju istraživači sa Univerziteta u Lancasteru.
Bolje razumijevanje društvenosti ajkula ključno je za kreiranje efikasnijih programa njihove zaštite i očuvanja morskih ekosistema.