Umjesto samo morskih gmazova i ajkula, novo istraživanje sugeriše da su morima prije oko 100 miliona godina možda dominirale divovske hobotnice nalik legendarnom krakenu. Ova zastrašujuća stvorenja mogla su narasti i više od 18 metara, što ih je činilo jednim od glavnih grabežljivaca prapovijesnih dubina.
Divovski grabežljivac iz doba krede
Ovi kolosalni glavonošci imali su osam krakova i izdužena tijela, a lovili su rame uz rame s najopasnijim morskim gmazovima.
Paleontolog Adiel Klompmaker ističe da se uloga divovskih hobotnica često zanemaruje u korist mosasaura i plesiosaura, iako su ovi "krakeni" morali biti zastrašujući prizor.
Budući da hobotnice imaju meka tijela, ona rijetko ostaju sačuvana kao fosili, što je dugo otežavalo procjenu njihove stvarne veličine.
Uprkos nedostatku kostiju, posjedovale su snažne hitinske kljunove sposobne da lome oklope i kosti.
Revolucionarna metoda digitalnog rudarenja
Naučnici su analizirali čeljusti 15 drevnih hobotnica pronađenih u Japanu i na kanadskom ostrvu Vancouver.
Primjenom skeniranja stijena (digitalno rudarenje fosila), otkriveno je još 12 dodatnih čeljusti u Japanu.
Poređenjem s modernim vrstama, procijenjeno je da su ove životinje dosezale veličine između 7 i 19 metara.
Na vilicama su uočene ogrebotine i krhotine, što sugeriše da su redovno drobile tvrdi plijen poput školjki i kostiju.
Šta su zapravo jele?
Iako tačan sadržaj želuca nije pronađen, naučnici pretpostavljaju da su koristile fleksibilne krakove za hvatanje ribe ili puževa, a zatim ih razdirale snažnim kljunovima. Rezultati ovog istraživanja, objavljeni u časopisu Science, otvaraju potpuno novi pogled na hranidbene lance u prapovijesnim okeanima.
Potrebno je pronaći još fosila širom svijeta kako bi se u potpunosti razumjela uloga ovih stvorenja, ali slika života u morima iz doba dinosaura već se značajno mijenja.