Najstariji poznati član porodice guštera otkriven je u jugozapadnoj Engleskoj. Ovo maleno stvorenje imalo je iznenađujuće velike zube kojima je lovilo bubašvabe prije 242 miliona godina.
Drevni reptili, koji su živjeli tokom srednjeg trijasa, neposredno prije uspona dinosaurusa, bili su toliko mali da je cijelo njihovo tijelo moglo stati na ljudski dlan.
„Nova životinja ne liči ni na šta do sada otkriveno i natjerala nas je sve da ponovo razmislimo o evoluciji guštera, zmija i tuatare“, izjavio je u saopćenju Dan Mark sa Univerziteta u Bristolu.
Skelet najstarijeg poznatog člana reda Lepidosauria, porodice gmizavaca, pronađen je 2015. na plaži bogatoj fosilima u Devonu, u jugozapadnoj Engleskoj. Međutim, naučnicima su bile potrebne godine da utvrde o čemu se zapravo radi, a otkriće je u srijedu objavljeno u studiji u Nature.
„Novi fosil ne pokazuje skoro ništa od onoga što smo očekivali“, rekao je Mark, vodeći autor studije.
Savremeni gušteri i zmije imaju djelimično zglobnu lobanju i mnogo zuba na nepcu – ali ovaj drevni predak nije imao ni jedno ni drugo.
„Ne samo to, već je imao i spektakularno velike zube u poređenju sa svojim najbližim srodnicima“, rekao je paleontolog.
Također ima kost koja se proteže od obraza do vilice, osobinu koju dijeli jedino sa jedinstvenom tuatarom, koja se često naziva „živim fosilom“.
„Ova zvijer je koristila zube da probija i siječe tvrde kutikule svog plena insekata, prilično slično kao što to tuatara radi danas“, rekao je Michael Benton, koautor studije i također sa Univerziteta u Bristolu.
Fosil je bilo teško proučavati jer je veoma mali, lobanja je široka samo 1,5 centimetara, i bio je očuvan u velikoj stijeni. Zato su ga britanski istraživači skenirali koristeći Evropski centar za sinhronsko zračenje, postrojenje koje radi kao neka vrsta ogromnog mikroskopa i proizvodi rendgenske zrake 100 milijardi puta jače od onih koji se koriste u bolnicama.
„Sinhrontron je omogućio naučnicima da zumiraju velike objekte i dobiju slike veoma visoke rezolucije“, rekao je Vinsent Fernandez, paleontolog u tom postrojenju u Francuskoj.
Naučnici su pretka guštera nazvali Agriodontosaurus helsbypetrae, po formaciji Helsbi, gdje je otkriven.