Lopud je vjerovatno najpoznatije i najrazvikanije među prelijepim Elafitskim otocima koji gledaju prema Dubrovniku.
Blaga mediteranska klima, citrusi, borovi i palme, nevjerovatno lijepe plaže i šetnje uz obalu te "2.584 sunčana sata godišnje“ stvaraju prizor kao iz raja. Lopudu je zaista teško odoljeti. Osim prirodnih blagodati, ovaj otok je kroz historiju bio i važno trgovačko i pomorsko središte, što je uveliko uticalo na njegov razvoj, arhitekturu i kulturu. Samostani, ljetnikovci, palače i crkve nalazili su se širom otoka, piše Putni kofer.
Prostor propadao skoro 200 godina
Protok vremena, napuštanje otoka i potres učinili su da mnoge od tih građevina nestanu, a od svih tih zdanja danas je sačuvan tek jedan dio. Neki su u potpunosti obnovljeni, poput franjevačkog samostana Gospe od Špilice izgrađenog 1483. godine, koji je pretvoren u luksuzni smještaj za odmor Lopud 1483.
Nekada je samostan imao 13 malih ćelija u kojima su živjeli franjevački redovnici sve do početka 19. stoljeća. Nakon toga prostor je ostao prazan i propadao skoro 200 godina, uz kratku okupaciju italijanskih fašista početkom 1940-ih. Prije četiri godine samostan je dobio novu namjenu i novi život. Zahvaljujući barunici Francesci Thyssen-Bornemisza, samostan je u potpunosti obnovljen.
"Prvi put kada sam ušla u taj ruševni kompleks, osjetila sam da je sva kontemplacija tih franjevačkih redovnika i dalje sveprisutna", ranije je izjavila Thyssen-Bornemisza za Sotheby’s.
Luksuzni prostor za odmor
Priča o izuzetno vrijednoj obnovi počinje onog dana kada je poglavar franjevačkog reda, Pio Mario, poveo Francescu na vožnju brodom. Čim je ugledala samostan i njegove zidine kako se uzdižu iz bistrog jadranskog mora, Francesca je shvatila da se zaljubila. Nakon toga započela je njena borba za obnovu samostana.
Savjete o tome kako spasiti ovu građevinu zatražila je i od jednog od najpoznatijih svjetskih arhitekata, Franka Gehryja. On joj je, nakon što su zajedno posjetili lopudski samostan, poručio da bude strpljiva — građevina će joj sama "reći“ šta treba učiniti s njom.
Nakon opsežnih inženjerskih radova na zgradi, zagrebački studio Arhitektri i arhitektica Rujana Bergam Morković osmislili su novi unutrašnji raspored samostana, pretvorivši ga u luksuzni prostor za odmor. Sve izvorne redovničke ćelije obnovljene su i prenamijenjene u pet prostranih apartmana, od kojih svaki ima vlastitu kupaonicu i pogled.
Historijska baština u savremenom ruhu
Samostan je opremljen originalnim renesansnim i gotičkim namještajem i umjetninama, većinom iz zbirke koja je nekada bila u Villi Favorita u Luganu. Zahvaljujući Lopudu, te su vrijednosti sada dostupne javnosti. Postav je osmišljen tako da posjetitelji mogu doživjeti „život kolekcionara“, u duhu porodice Francesce Thyssen-Bornemisza.
Među istaknutim predmetima su drveni anđeli koji su nekada stajali na ulazu u Villu Favorita te masivni orahov sto iz 16. stoljeća, koji je pripadao njenom ocu. Sto je okružen orahovim i kožnim stolicama izrađenim u Dresdenu početkom 18. stoljeća. U svakom pogledu jasno je da su arhitekti napravili savršen i profinjen spoj kulturne baštine i savremene elegancije.
Kompleks nije definiran samo umjetničkom zbirkom, već i pažljivo osmišljenim okolišem. Gosti se podstiču na boravak u "svetom vrtu" s devet zona za meditaciju, koji odiše mirisima lavande i majčine dušice.
U samostanu posjetitelji mogu sami brati povrće iz kuhinjskog vrta i potom ga koristiti u pripremi obroka s privatnim chefom.
U sklopu obnovljenog kompleksa nalazi se i renesansni vrt s više od 80 biljnih vrsta, kao i ljekoviti vrt posvećen tradicionalnoj medicini i starim recepturama. Boravak u samostanu moguć je isključivo od aprila do oktobra. Iako su u ponudi tretmani u sobi, spa usluge i masaže, nema bazena ni jacuzzija. Umjesto toga, kupanje se odvija u kristalno čistom moru, do kojeg se dolazi kroz malu špilju, piše Putni kofer.