Ekstremno niske temperature dugo su važile za najveći izazov za električne automobile, dok se dizelaši tradicionalno smatraju sigurnijim izborom u takvim uslovima. Međutim, istraživanje naučnika sa Univerziteta Aljaska (UAF) pokazuje da realnost može biti drugačija.
Studija je analizirala ponašanje električnih i dizel vozila u arktičkim uslovima, u udaljenim zajednicama poput Kotzebuea, Galene i Bethela, gdje zimi temperature padaju i do -40 stepeni, a infrastruktura je ograničena.
Umjesto da se fokusiraju isključivo na domet, istraživači su posmatrali ukupne operativne troškove, koji uključuju gorivo, struju, održavanje i vrijeme potrebno za pripremu vozila.
Rezultati su pokazali da električna vozila, uprkos gubitku kapaciteta baterije i sporijem punjenju, u većini slučajeva imaju niže ukupne troškove. U čak 17 od 21 analiziranog scenarija, električni automobili bili su isplativiji od dizelaša. Prednost dizela zabilježena je samo u četiri slučaja, uglavnom tamo gdje je cijena električne energije bila izrazito visoka, a vozila se rijetko koristila.
Zanimljivo je da nijedno električno vozilo nije otkazalo zbog hladnoće. Sva su ostala potpuno upotrebljiva, dok su dizel modeli imali brojne probleme sa "hladnim startovima", grijačima motora, potrebom za skupljim zimskim gorivom (koje se ne smrzava) i povećanim troškovima održavanja mehaničkih dijelova.
Studija zaključuje da, što su temperature niže i vozila više u upotrebi (poput taksija ili dostavnih službi), to je prednost električnih automobila izraženija jer oni ne gube energiju na "prazan hod" (idling) kako bi spriječili smrzavanje motora.
Kratke vožnje pokazale su se neefikasnim za obje vrste vozila, jer grijanje kabine troši značajnu količinu energije u oba slučaja. Ipak, električni automobili parkirani u grijanim prostorima pokazali su znatno bolju efikasnost. Oni koji su ostavljeni vani bilježili su pad efikasnosti i do 69 odsto, ali su i dalje bili spremni za pokret bez ijednog kvara, čak i u najsurovijim zimskim uslovima.