Nakon višednevne diplomatske drame i otvorenih neslaganja koja su izbila u Vijeću za implementaciju mira (PIC) zbog izbora novog visokog predstavnika u BiH, tenzije se polako spuštaju, a pregovori ulaze u novu fazu, saznaje Raport.
Prema tvrdnjama naših sagovornika iz više diplomatskih izvora, nakon burne sjednice PIC-a i američkog upozorenja da bi Washington mogao preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH, SAD ne odustaju od namjere da Italijan Antonio Zanardi Landi bude imenovan za šefa OHR-a.
Landi već pripremio program rada
U tom pravcu, kako saznaje Raport zajedno s Italijom intenzivno rade na širem predstavljanju kandidature italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija evropskim partnerima i navodno Landi već raspolaže spremnim programom rada za dužnost visokog predstavnika koji je spreman izložiti svim stranama.
Tako je umjesto daljnjeg zaoštravanja sukoba, pažnja sada usmjerena na uvjeravanje evropskih zemalja da je Landi najprihvatljivije rješenje za poziciju visokog predstavnika.
Kako tvrde izvori Raporta, italijanski i američki predstavnici u neformalnim razgovorima prije svega pokušavaju otkloniti rezerve koje pojedine evropske države imaju prema Landijevoj kandidaturi.
Zanimljivo je da se, prema istim izvorima, ključni prigovori ne odnose na samog kandidata, već prije svega na način na koji je njegova kandidatura plasirana.
Navodno su predstavnici pojedinih evropskih država italijanskim diplomatama otvoreno poručili da im zamjeraju što kandidatura nije prethodno usaglašena unutar Evropske unije, nego je dogovorena prvenstveno sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Drugim riječima, problem nije sam Landi, već percepcija da su evropski saveznici stavljeni pred svršen čin.
No, čini se da upravo na tom terenu Washington i Rim sada pokušavaju graditi kompromis s EU.
Iz EU traže garancije da neće biti povlačenja ranijih odluka
S druge strane evropske zemlje tokom konsultacija traže vrlo konkretne političke garancije ukoliko Landi bude imenovan za novog visokog predstavnika.
Prije svega, žele uvjeravanja da neće biti zadiranja u odluke koje su donosili prethodni visoki predstavnici, jer bi eventualno preispitivanje ili poništavanje ranijih odluka, prema općoj procjeni, moglo otvoriti novu političku krizu u BiH.
Jednako važna za evropske partnere jeste i garancija da eventualni Landijev mandat neće dovesti u pitanje dosadašnji kurs BiH prema Evropskoj uniji.
Prema tvrdnjama Raportovih izvora, na ovim pitanjima Washington je spreman otići i korak dalje.
Američka strana navodno je izrazila spremnost da dostavi i pisane garancije da Landi, ukoliko bude izabran, neće intervenirati u ranije odluke visokih predstavnika i da će se držati okvira PIC-a.
Takav potez mogao bi predstavljati važan signal evropskim partnerima da cilj američke administracije nije radikalno redefiniranje dosadašnje politike OHR-a, nego promjena pristupa u vođenju same institucije.
Bonske ovlasti i državna imovina
Međutim, ono od čega Amerikanci ne odustaju jeste stav da budući visoki predstavnik ne bi trebao posezati za bonskim ovlastima kao krajnjim instrumentom djelovanja.
Prema izvorima Raporta, Washington smatra da bi Landi mogao okupiti domaće političke lidere za isti sto i pokušati kroz politički dijalog doći do rješenja ključnih otvorenih pitanja.
Posebno mjesto među tim pitanjima zauzima državna imovina.U više navrata i Raport je pisao o tome da je državna imovina jedan od ključnih preduslova za realizaciju Južne plinske interkonekcije, projekta od ogromnog strateškog značaja za Washington.
Međutim, zemlje EU su skeptične prema viziji SAD da se ovo pitanje može riješiti dogovorima unutar BiH.
Tokom pregovora, navodno je predstavnicima SAD-a upućeno direktno pitanje o tome, na koji način očekuju da domaći politički akteri postignu dogovor o državnoj imovini, dok se istovremeno zagovara odustajanje od bonskih ovlasti, a za mnoge aktere iz EU ostalo je nejasno da li predstavnici SAD uistinu nisu svjesni težine ovog pitanja ili je u pitanju politički blef kako ne bi u ovoj fazi pregovora otkrili istinski način na koji ga namjeravaju riješiti.
Sagovornici uključeni u pregovore su stoga i podsjetili da su protekle dvije decenije pokazale kako politički dogovor o ovom pitanju nije postignut, dok su stavovi vlasti u entitetu RS s vremenom postajali sve tvrđi i rigidniji o ovom pitanju.
Upravo zbog toga dio evropskih zemalja ostaje skeptičan prema konceptu koji se oslanja isključivo na politički dijalog bez mogućnosti međunarodne intervencije.
Prema informacijama Raporta, u dosadašnjim konsultacijama još nije aktivno učestvovala Francuska, koja i dalje stoji iza kandidature svog diplomate Renea Trocazza i Pariz još nije odustao od njegove kandidature.
No, dplomatski izvori tvrde da je trenutni prioritet SAD-a i Italije da prvo uvjere ostale evropske članice PIC-a da podrška Landiju nije protivna ciljevima EU u BiH, a tek nakon toga fokus pregovora , ali vjerovatno i političkog pritiska bit će usmjeren prema Francuskoj.
Upravo u tom kontekstu treba posmatrati i oštro američko saopćenje objavljeno u noći sa četvrtka na petak, u kojem je Washington prvi put javno otvorio mogućnost preispitivanja svog učešća u međunarodnom prisustvu u BiH.
Prema diplomatskim izvorima, stvarna meta te poruke nije bio cijeli PIC, nego prije svega Pariz.
Američka procjena je da bi, ukoliko većina evropskih partnera prihvati Landija kao kompromisno rješenje, Francuska ostala politički izolirana u insistiranju na kandidaturi Trocazza.
Da li će se takav scenario zaista ostvariti, tek će s evidjeti narednih dana.
Za sada je izvjesno samo da je nakon nekoliko dana otvorenih prijetnji i podizanja tenzija diplomatska bitka oko novog visokog predstavnika ušla u fazu tiših, ali ništa manje važnih pregovora iza zatvorenih vrata.
Hoće li oni završiti kompromisom ili novom eskalacijom sukoba između SAD i EU, trebalo bi biti poznato vrlo brzo, a izbor novog visokog predstavnika u BiH već je prerastao u test budućih odnosa između ključnih zapadnih saveznika na Balkanu.